U subotu u Zagrebu završava samit Europske pučke stranke (EPP) na kojemu se okupilo niz čelnika europskih institucija, šefova država i vlada te su se održali brojni bilateralni sastanci. Premijer Andrej Plenković drugog dana samita sastao se s predsjednikom Partido Popular, Albertom Núñezom Feijóom i glavnom tajnicom EPP-a Dolores Monsterrat, dok je u petak donesena deklaracija o demografiji, a koja je važna tema za budućnost Europske unije.

Konferenciju za medije premijer je održao je s Manfredom Weberom, predsjednik Europske pučke stranke.

'Imali smo vrlo uspješan skup zadnja dva dana. Hrvatska je pružila fantastičnu plaftormu i Hrvatska je jedna uspješna zemlja. Hrvatska je najmlađa članica Europske unije i jedna od najuspješnijih članica EU-a, rekao je Weber.

Istaknuo je da je Plenković najdulji premijer u obitelji EPP-a te da je to i za njih veliki uspjeh. Ulazak u eurozonu te članstvo u Schengenu utjecali su pozitivno na Hrvatsku. Weber je da su zadovoljni na rezultate EPP-a u prošloj godini, a kojima se smanjila birokracija, a cilj 2026. jest konkurentnost, utvrdili su na konferenciji.

Demografija i konkuretnost

'Mercosur je također važna tema oko koje smo razgovarali i danas smo se složili da do konačne ratifikacije sporazuma želimo da naši poljoprivrednici znaju da nam je stalo do njih i da osiguramo financijska sredstva koja su vezana i uz zaštitu vanjskih granica, kao i uz okolišne standarde i smanjivanje birokracije. Pitanje stanovanja također je važna tema oko koje je potrebno imati manje pravila, a govorili smo i stanju mentalnog zdravlja, pogotovo naših mladih', rekao je Manfred Weber.

Andrej Plenković rekao je pak da je na sastanku predložena rezolucija, a koja govori o demokratskoj obnovi Europe kao strateškom imperativu. Naglasio je da je prosječna starost stanovništva u Hrvatskoj onolika kolika je i na razini EU-a, a to je 44,7 ili 44,8 godina. Proces starenja stanovništva utječe na gotovo sve aspekte našega života, kazao je.

'Na gospodarstvo, konkurentnost, tržište rada. Teme poput migracija postaju itekako političke osjetljive. U tom kontekstu ovaj dokument ima za cilj, problem koji je inače u nadležnosti država članica emancipirati na europskoj razini horizontalno, objasnio je Plenković.

Uz teme sigurnosti, demografije, predsjednik EPP-a izdvojio je raspravu o konkurentnosti vezanoj uz okolišna pitanja.

‘Kad je riječ o emisijama, znamo da se moramo boriti protiv klimatskih promjena. Pogledajte Portugal, pogledajte poplave... Tu nije bitno imati ideološki pristup, već je bitno biti pragmatičan. Za sustav trgovanja emisijama trebamo odgodu od dvije godine, no i dalje se držimo načela, a načela se temelje na tržištu,’ rekao je Weber.

Kazao je da Europa mora raditi na boljoj provedbi Lisabonskog ugovora kako bi se proširile i ojačale prilike kad je riječ o glasanju unutar EU-a.

'Važno je i poboljšanje suradnje. Treća tema bila je članak 42.7. Lisabonskog ugovora koji govori o solidarnosti u slučaju vojne agresije protiv jedne od članica Unija. Dakle, NATO je slabiji od naše formulacije iz Lisabonskog ugovora o vojnoj suradnji i solidarnosti, no i dalje nemamo jasan plan što taj članak znači u praksi. Znači li to mijenjanje određenih struktura, koji je sustav zapovjedništva i slično. Zagreb je otvorio vrata o boljem funkcioniranju Europske Unije. Želimo biti ambiciozni, ali smo i realni', rekao je Weber.

Na izazov se, prenosi Jutarnji list, osvrnuo i sam premijer Plenković, priznavši kako se postavljaju ključna pitanja o učinkovitijem funkcioniranju Europske unije.

Govoreći o procesu odlučivanja u EU, premijer je istaknuo da bi bilo dobro da se odluke što više donose kao stav 27 država članica, a ako to nije 27, da onda bar bude 26, ne puno ispod toga.

Naime, iako ni jednim jedinim slovom nije eksplicitno spomenuo zemlju za koju smatra da bi trebala imati prioritet isključenja iz odlučivačkog procesa Unije, njegovu izjavu treba sagledati u kontekstu sve evidentnijeg zamora europskih dužnosnika očitom sabotažom mađarskog premijera Viktora Orbána pri baš svakom pokušaju uspostave konsenzusa na razini EU.