"Na žalost, država nas najviše guli. Netko to ne osjeti, a ja to osjetim jako puno na svom budžetu", komentirala je Slavica Škundrić iz Zagreba poskupljenje naknada u FINA-i. Slično misli i Igor Novak, također iz Zagreba: "Prije nisam gledao na par kuna, sad ću gledati na svaku kunu, takva je situacija'', prenosi RTL.

Njegova sugrađanka Milica Šević također ima mišljenje: "Stvarno su nepošteni i nikad im dosta. Lopovska posla. Drpaju nam, iz oka nam ukradoše na svakom koraku.

Podizanje naknada u FINA-i pravdaju velikim padom prihoda. "Ljudi vole iz svog naslonjača obaviti neke usluge i ne stajati u redu. Zato su se povećali troškovi, kako svima, tako i FINA-i, i jednostavno smo morali korigirati cijene", pojasnila je Irena Svalina, direktorica Službe za komunikacije FINA-e.

Računi iznad 259 kuna

Iako je minimalni i maksimalni iznos naknade ostao nepromijenjen, povećanje se odnosi na sve račune iznad 259 kuna. "Mi građanima nudimo usluge i od toga živimo i plaćamo naše zaposlenike. Prema tome, nismo socijalna institucija, nismo u mogućnosti neodrživo držati cijene zato što sustav naprosto ne bi opstao", kaže dalje Irena Svalina.

Novi cjenik ima i Hrvatska pošta. Uzmemo li za primjer plaćanje računa od 400 kuna, prije poskupljenja naknadu bismo platili 7,20 kuna. S novim cjenikom naknadu za isti račun platit ćemo 11,44 kune - odnosno, naknada je porasla za gotovo 60 posto. Krešimir Domjančić, voditelj Odjela za odnose s javnošću Hrvatske pošte pojašnjava: "Do tih poskupljenja došlo je zbog prilagodba na tržištu, poskupljenja cijena rada ali i svih troškova koji ulaze u naš proces." Naknade su povećali još u srpnju - što je prošlo ispod radara. No, s Novom godinom gore su otišle i druge usluge.

Promjene u Pošti

Domjančić navodi: "Promijenili smo i cijene slanja novca u Hrvatskoj pošti, cijene poštanske uputnice ili cijene slanja putem aplikacije. Za poštansku uputnicu ta cijena je do iznosa od 380 kuna oko 14 kuna, dok se do maksimalnog iznosa od 25.000 kuna naplaćuje četiri posto." Vođenje računa, online bankarstvo, kreditni transferi, trajni nalozi, kartične usluge…

Poskupljuju i bankarske usluge. Na taj su potez, uvjeravaju stručnjaci, bili prisiljeni zbog nikad nižih kamatnih stopa.

Ekonomski analitičar Hrvoje Serdarušić kaže: "Da bi banke nadoknadile neku profitabilnost, koju su izgubile zbog niskih kamatnih stopa i koje će uskoro vrlo vjerojatno početi rasti, one moraju nadoknađivati tu traženu zahtijevanu profitabilnost na dijelu naknada."