Bivša dužnosnica CIA-e Julia Curley otišla je korak dalje. Ustvrdila je da bi Kushner bio ‘teško kompromitiran’ ako su točni navodi prema kojima prima znatne naknade od država s kojima pregovara.

Kushner, inače zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, preuzeo je važnu ulogu u vanjskopolitičkim aktivnostima njegove administracije, uključujući pregovore povezane s Iranom, Rusijom i Ukrajinom.

Pregovara o ratu kao biznismen

Prema istraživanju novinara Dextera Filkinsa, Kushner i njegov kolega, izaslanik Steve Witkoff, međunarodnim pregovorima pristupaju ponajprije iz poslovne perspektive. Govoreći o ruskom ratu protiv Ukrajine, Kushner je diplomaciju navodno opisivao kao potragu za rješenjem u kojem ‘svi dobivaju’, promatrajući sukob kroz prizmu mogućih gospodarskih koristi, piše International Business Times.

U izvještaju se također navodi da su Kushner i Witkoff tijekom posjeta Moskvi razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te se vozili ruskom limuzinom umjesto vozilom američkog veleposlanstva.

Posebnu pozornost izazvali su navodi o tvrtki Affinity Partners, koju je Kushner osnovao nakon odlaska iz prve Trumpove administracije. Dok je sudjelovao u razgovorima povezanima s Iranom, navodno je na Bliskom istoku diskretno prikupljao dodatnih pet milijardi dolara, odnosno oko 3,71 milijardu funti, za svoju tvrtku.

'Jednim udarcem ubija dvije muhe'

Istodobno vođenje diplomatskih i financijskih poslova otvorilo je pitanje mogućeg prepletanja Kushnerovih javnih ovlasti i privatnih interesa. Osoba blisko povezana s bliskoistočnim čelnicima rekla je da je stekla dojam kako Kushner ‘jednim udarcem ubija dvije muhe’: pomaže arapskim vladama u suprotstavljanju Iranu, a istodobno nastoji ostvariti financijsku korist.

Na moguće sigurnosne posljedice upozorila je bivša dužnosnica CIA-e Julia Curley. Na pitanje kako bi opisala visokog diplomatskog predstavnika čija tvrtka upravlja milijardama dolara koje su uložile vlade država s kojima pregovara uime SAD-a, odgovorila je da bi takvu osobu smatrala ‘teško kompromitiranom’, pod uvjetom da su medijski navodi o naknadama točni.

‘Ako su točni navodi da prima stotine milijuna dolara naknada od istih država s kojima pregovara u svojstvu državnog dužnosnika, ne mogu se sjetiti nijednog sličnog slučaja u svojih 20 godina rada u CIA-i’, rekla je Curley.

Dodala je da bi obavještajni službenik u takvim okolnostima, prema njezinu mišljenju, izgubio sigurnosnu provjeru i bio predmet istrage. Upozorila je i da bi strane vlade mogle iskoristiti financijske poticaje u odnosima s američkim dužnosnicima čiji se privatni interesi preklapaju s diplomatskim obvezama.

Brz rast Affinity Partnersa

Dodatna pitanja potaknuo je brz rast Affinity Partnersa. Prema pisanju New Yorkera, vrijednost fonda premašila je šest milijardi dolara, odnosno oko 4,45 milijardi funti, nakon što su nova ulaganja s Bliskog istoka tijekom 2025. povećala njegov kapital za približno 30 posto.

Tvrtka naplaćuje naknade za upravljanje tim kapitalom, od kojih navodno ostvaruje desetke milijuna dolara godišnje. Affinity Partners dobio je znatnu financijsku potporu zaljevskih država, a ulagao je i u izraelske kompanije, među kojima su Shlomo Group i Phoenix Financial.

Demokrati u američkom Kongresu također su upozorili na mogući sukob između Kushnerovih privatnih ulaganja i njegova djelovanja u državnoj službi.