Premijer Andrej Plenković okupio je ministre na redovitoj tjednoj sjednici Vlade, a među njima je bio i ministar rada Marin Piletić, kojemu je ovo bila jedna od posljednjih sjednica. Već sljedeći tjedan, najvjerojatnije u petak, na njegovo mjesto doći će aktualni šef KBC-a Rijeka Alen Ružić
Na početku sjednice Plenković je spomenuo sjednicu Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju. 'Uložili smo ogromna sredstva u cijelu infrastrukturu i širenje usluga, osobito kroz e-Građane', kazao je premijer.
Najavio je novu ratu NPOO-a iz Europske komisije, oko 900 milijuna eura. 'Ostale su nam dvije rate, oko 2,7 milijardi eura', dodao je.
'Čestitamo hrvatskoj futsal reprezentaciji na bronci. Primili smo ih, a Ministarstvo turizma i sporta osigurat će sredstva za nagradu', rekao je.
Odlazak Piletića
O odlasku Piletića premijer je govorio u uvodnom obraćanju. 'Zahvaljujem mu na doprinosu i radu i nizu postignuća u ovom zahtjevom resoru. Ima najveći proračun od svih ministarstava, preko 13 milijardi eura', kazao je.
Podsjetimo, Piletić odlazi nakon što je Upravni sud donio odluku o inkluzivnom dodatku. Sud je, naime, odlučio da Ministarstvo mora utvrditi pravo na inkluzivni dodatak osobe koja je podnijela zahtjev, ali do smrti nije dobila rješenje te u slučaju utvrđivanja prava isplatiti nasljednicima zaostatke od dana podnošenja zahtjeva do smrti podnositelja.
Plenković je poručio da ta odluka nije razlog zbog kojeg Piletić odlazi, već da je 'iscrpljen'.
'Marin je sjajan čovjek, mlad političar, vodio je vrlo zahtjevan, težak resor. Razgovarali smo o ovome već više od dva mjeseca. Odluka Upravnog suda nije utjecala na to. Nismo mi iz 'Star Warsa' da tako brzo imamo ministra u džepu. Osjetio sam da je Marin dao sve što je imao. On je najdulje izdržao kao ministar rada i socijalne politike te će političke aktivnosti nastaviti u Saboru', kazao je Plenković u ponedjeljak.
vezane vijesti
Europsko vijeće o konkurentnosti gospodarstva
Plenković je na sjednici Vlade najavio i odlazak na Europsko vijeće u četvrtak, a ono će raspravljati o konkurentnosti europskog gospodarstva. 'Sazvali smo jučer niz partnera da čujemo njihove stavove, predsjednike komora i poslodavce, HNB, HANFA-u, HBOR, kao i nadležne resore. Važno je da znamo što hrvatsko gospodarstvo želi od procesa simplifikacije, veće produktivnosti, zaštite u pogledu carinske politike, jednako tako ulaganja i prilagodbe novim tehnologijama, te kako preferirati europske kompanije u javnim nabavama', poručio je Plenković.
Što se tiče odluka Vlade s današnje sjednice, na dnevnom redu su izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te Zakona o javnoj nabavi da bi se uskladili sa zakonodavstvom EU-a. Cilj izmjena Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti je učinkovitije sprječavanje sekundarne migracije, pri čemu su ključne novine, između ostalog, uvođenje mogućnosti ograničenja slobode kretanja i zadržavanja tražitelja azila, kao i dubinske provjere migranata, a predviđa se i ustrojavanje novih centara za osobe u postupku azila.
Izmjenama Zakona o javnoj nabavi podižu se pragovi za jednostavne nabave za 24 posto zbog usklađivanja s inflacijom, čime se, navode u Ministarstvu gospodarstva, olakšava provedba manjih nabava, preciznije se definira koji će se gospodarski subjekti ubuduće morati isključiti iz postupka javne nabave te jasnije određuje pojam 'neprihvatljive ponude'.
