Predsjednik Upravnog suda u Zagrebu, Tomislav Krušlin donio je presudu u jednom od slučajeva vezanih za isplatu inkluzivnog dodatka nasljednicima osoba koje su predale zahtjev, ali isplatu te državne naknade nisu dočekali.

Prema nepravomoćnoj presudi, sustav socijalne skrbi će morati nastaviti s postupcima, bez obzira na smrt podnositelja zahtjeva. Ako se ustanovi da su preminule osobe imale pravo na inkluzivni dodatak, država će morati nasljednicima isplatiti sve zaostatke koji se odnose na razdoblje od dana podnošenja zahtjeva do smrti podnositelja. Procjenjuje se da se radi o otprilike 15.000 takvih slučajeva, piše Jutarnji.

Upravnom je sudu do sredine siječnja stiglo 226 tužbi vezanih za kašnjenja u odlučivanju o inkluzivnom dodatku. Iako je Hrvatski zavod za socijalni rad, prema zakonu, dužan donijeti rješenje o pravu na inkluzivni dodatak u roku od 15 dana, neki su podnositelji čekali i dulje od godinu dana. Riječ mahom o kroničnim i onkološkim bolesnicima, kojima bi dodatak barem financijski olakšao borbu s bolešću, no mnogi od njih nisu dočekali službeno rješenje.

Ogledni primjer

Tako je bilo i s L.Đ. koji je uredno predao zahtjev za isplatom inkluzivnog dodatka. Postupak utvrđivanja prava pokrenut je još 24. srpnja 2024., no HZSR sve do njegove smrti nije donio odluku o tom zahtjevu iako je, podsjećamo, imao rok od 15 dana. L.Đ. je preminuo 2025. godine, nakon čega je Socijalno donijelo rješenje o obustavi postupka.

Njegova supruga Đ.Đ. se žalila Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike tražeći da se nastavi postupak utvrđivanja prava te isplate eventualni zaostaci. No, njen zahtjev je odbijen, zbog čega je podnijela tužbu Upravnom sudu, pozivajući se na pravorijek Visokog upravnog suda iz 2011. kojim je utvrđeno da se, "ako u tijeku postupka stranka umre, postupak može nastaviti, iako se radi o osobnom pravu, kad zahtjev sadrži neostvareno imovinsko potraživanje".

Prava koja su obuhvaćena tom odlukom se tiču isplate mirovine te doplatka za njegu i pomoć te osobne invalidnine, koju je zamijenio inkluzivni dodatak.

Odbačeni argumenti Ministarstva

Iz Ministarstva su i u ovom slučaju odlučili ponoviti svoj argument da se takvo stajalište ne može primijeniti u sustavu socijalne skrbi te da se stranka, zbog predugog čekanja na rješenje, trebala žaliti zbog šutnje uprave.

U presudi se, između ostalog, odbacuju svi argumeti Ministarstva te se podsjeća da je iz novog Zakona o socijalnoj skrbi izbačena odredba koja je određivala da se postupak obustavlja ako osoba umre prije donošenja rješenja. "Upravo izostavljanje te odredbe govori u prilog tome da se u sustavu socijalne skrbi više nije htjelo uz nastup smrti stranke tijekom upravnog postupka nadovezati obustavu tog postupka kao pravnu posljedicu", stoji u presudi.

Ova presuda, koja tek treba dobiti svoju pravomoćnu odluku, ogledni je primjer kako će postupati Upravni sud. Ostali će se sporovi rješavati kad se ovaj slučaj pravomoćno okonča, kako bi se mogla utvrditi sudska praksa.

Na čekanju 100.000 ljudi

Ovo je veliki udarac za ministra Marina Piletića kojemu je Ustavni sud prije nepuna dva mjeseca srušio ključne odredbe Zakona o osobnoj asistenciji. Pravosuđe je sad donijelo odluku o problemu kojeg on sustavno negira.

Naime, inkluzivni dodatak je temeljno novčano pravo osoba s invaliditetom i kroničnih bolesnika, čiji se iznosi kreću od 138 do 720 eura mjesečno. Trenutno inkluzivni dodatak čeka više od 100.000 osoba, a više od 15.000 njih ga nikad nije dočekalo, unatoč uredno podnesenim zahtjevima.

Tek treba vidjeti hoće li resorno ministarstvo uložiti žalbu na ovu presudu ili će prihvatiti odluku Upravnog suda i proces donošenja rješenja o pravu na inkluzivni dodatak u praksi dovesti u zakonske okvire.