PONOS SLAVONIJE

Park vučedolske kulture otkrit će magične tajne vukovarskog kraja

  • Autor: Josip Antić
  • Zadnja izmjena 28.01.2017 19:30
  • Objavljeno 28.01.2017 u 17:00
Muzej Vučedol

Muzej Vučedol

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Vučedol

Jeste li znali da vučedolska golubica, posuda pronađena na vučedolskom nalazištu, a danas simbol Vukovara nije golubica nego – jarebica? I da se baš u toj dvostrukosti skriva jedan od potencijalno dobrih scenarija za grad, kojeg se uglavnom sjetimo prigodno, a puno manje s korisnim projektima. Donosimo priču o planu izgradnje Arheološkog parka vučedolske kulture koji bi Vukovaru i slavonskom kraju trebao itekako pomoći u daljnjem razvoju

Golubica simbolizira mir kao vrijednost bez koje je nemoguće razvijati društvo, a jarebica nosi praktičnu poruku. Izvorno to je posuda za tekućinu s otvorom na vrhu, a koristila se u vjerskim obredima glasovitih vučedolskih ljevača bakra koji su istodobno kao vračevi boga vatre imali moć kreiranja onoga što bismo danas nazvali općedruštvenim dobrom.

A da su u tome bili više nego uspješni, govori činjenica da je baš na tom mjestu prije 5.000 godina formirana kultura koja spada u najnaprednije zajednice bakrenog doba - po svome značaju uz bok egipatskoj, mezopotamskoj i kineskoj civilizaciji. No kakvu poruku ti pradavni gospodarstvenici i političari, trudbenici i odgovorni vizionari mogu dati Vukovarcima? I kakva korist od nje?

Ako se realizira projekt Arheološkog parka vučedolske kulture (s jarebicom kao njegovom metaforom), koji je i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinektijekom nedavna posjeta Vukovaru istaknula kao prioritet, bila bi to ne samo pomoći u obnovi, nego i pokazatelj da kultura može biti i pokretač razvoja, kako je istaknula. Park pritom ima dobre temelje, bio bi nastavak uspješno postavljenog Muzeja vučedolske kulture, koji je od otvaranja u lipnju 2015. dosad razgledalo 100.000 posjetitelja.


Muzej na padini podno platoa Vinograd Streim na kojemu je bilo vučedolsko naselje ne impresionira samo posjetitelje nego i arhitektonsku struku. Zgrade su djelo Radionice arhitekture iz Zagreba u čijem autorskom timu uz Gorana Raku, arhitekturu potpisuju Josip Sabolić, Iva Pejić i Mario Škariot, koji su za taj projekt nagrađeni sa šest arhitektonskih nagrada u Hrvatskoj i u inozemstvu. Muzeološke nagrade stigle su Muzeju od Hrvatskog muzejskog društva – Godišnja nagrada za realiziran stalni postav u 2015. i međunarodna nagrada Živa Award Foruma slavenskih kultura za kreiranje novoga muzeja u 2015. Muzej je također bio jedan od tri finalista za Godišnju nagradu Hrvatske turističke zajednice za kulturnu atrakciju godine.

'Ovaj u svijetu jedinstven muzej posvećen je jednoj pretpovijesnoj kulturnoj pojavi, civilizaciji trećega tisućljeća prije Krista, čije se središte s pravom može nazvati europskom Trojom', kaže Mirela Hutinec, arheologinja i ravnateljica Muzeja vučedolske kulture, koja je uz Vučedol vezana od osnovnoškolskih dana. Prateći u toj dobi rad arheologa na terenu, razvila je zanimanje za arheologiju, a u Vukovaru i Vučedolu se vraća nakon završetka studija arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Između ostalog suautorica je izložbe Golubica – prošlost za budućnost, kojom je otvoren Gradski muzej Vukovar na povratku iz progonstva 27. svibnja 1998., kada je golubica/jarebica kao najpoznatiji arheološki predmet prvi put od pronalaska na Vučedolu 1938. došao u Vukovar.

Marko Mrkonjic/PIXSELL

Marko Mrkonjic/PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Mrkonjic/PIXSELL


Mirela Hutinec

Hutinec je članica stručne arheološke ekipe koja od 2001. nastavlja s radom na lokalitetu Vučedol i dio stručnog tima Ministarstva kulture RH za procjenu i povratak muzejskih zbirki iz Novoga Sada. Nakon restauracije arheološke građe, 2013. autorica je stalnog postava Arheološke zbirke Gradskog muzeja Vukovar, a uz prof. dr. sc. Aleksandra Durmana 2015. autorica je stalnog postava novoosnovanog Muzeja vučedolske kulture (autorica arhitektonskog rješenja stalnog postava je Vanja Ilić).

'Ideja o muzeju na Vučedolu nastala je tijekom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Arheološka istraživanjima se pod vodstvom Aleksandra Durmana s Filozofskog fakulteta u Zagrebu provode na lokalitetu od 1984. Tijekom tog razdoblja pojavljivali su se nalazi koji daju puno podataka o svakodnevnom životu na Vučedolu, ali i o značaju vučedolske kulture kao civilizacijske tvorevine koju i danas baštinimo', kaže ravnateljica Hutinec dodajući kako je muzejski postav rezultat i višegodišnjeg rada niza stručnjaka i suradnika koji su svoj doprinos utkali u ovaj Muzej.

'Vrijednost muzeja je u tome što su od početka projekta svi sudionici u realizaciji Muzeja vučedolske kulture simultano i koordinirano radili na projektu čiji je produkt izvanredna arhitektonska cjelina stvarana za specifičan muzeološki postav', kaže Hutinec ističući kako su kroz 19 prostorija na izložbenoj površini od tisuću četvornih metara prezentirani civilizacijski dosezi vučedolske kulture koja donosi dostignuća civilizacije s područja današnjih 13 europskih zemalja.

Muzej vučedolske kulture u blizini kojeg je planiran Arheološki park MVK

Muzej vučedolske kulture u blizini kojeg je planiran Arheološki park MVK

Izvor: Promo fotografije / Autor: Muzej vučedolske kulture

Do svoje klasične faze vučedolska kultura bila je rasprostranjena u okolici Srijema, istočne i posavske Slavonije te okolice Bjelovara, a u kasnijoj fazi bila je u svojim regionalnim varijantama rasprostranjena i u Austriji, Mađarskoj, južnoj Slovačkoj, Rumunjskoj i Bosni i Hercegovini.

Posjetitelj se u muzeju najprije uvodi u geološki položaj Vučedola, upoznaje načine života tih najranijih Indoeuropljana, njihovo stočarstvo, zemljoradnju, lov i ribolov, naselja, kuće, odjeću, zanati, metalurgiju, keramiku, ali doznaje i teme vezane uz njihov svjetonazor i orijentaciju u vremenu.

'Pritom i arhitektonsko rješenje sudjeluje u interpretaciji: ono omogućava uspon od ulaza gotovo do naseobinskog platoa dvjema serpentinama – jedna vodi kroz unutrašnjost zgrade i posjetiteljima prezentira postav, dok druga prolazi vanjskom ovojnicom – preko krova zgrade koji je u tom svojstvu javni prostor. Za posjetitelje je osobito dojmljivo to što zgrada živi s lokalitetom, ona prostor ne narušava nego ga oplemenjuje i čini jedinstvenim. Ona na neki način, jasno pokazuje velik potencijal razvoja budućeg arheološkog parka, kao nastavka novog muzeološkog koncepta. Taj veliki kulturni i turistički potencijal Arheološkog parka Vučedol prepoznale su sve hrvatske vlade i on je proglašen strateškim nacionalnim projektom čija se realizacija uz potporu Ministarstva kulture, turizma, regionalnog razvoja i fondova EU-a i Grada Vukovara planira do kraja 2023. godine', kaže Hutinec.

Po njezinim riječima, suradnja ministarstava već je zaživjela, primjerice pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma RH Muzej je educirao deset interpretatora vučedolske kulture koji su suradnici Muzeja u prezentaciji postava.

Muzej vučedolske kulture u blizini kojeg je planiran Arheološki park MVK

Muzej vučedolske kulture u blizini kojeg je planiran Arheološki park MVK

Izvor: Promo fotografije / Autor: Muzej vučedolske kulture

'Muzej je vrlo blizak širokoj publici putem svoje web-stranice i društvenih mreža, a također prvi u Hrvatskoj izdaje muzejski online časopis pod nazivom Adorant. Posjetiteljima Muzeja dostupna je također mobilna aplikacija Ourondo kojom preuzimaju muzejski vodič na svoje pametne telefone, što je u Hrvatskoj novost u muzejima. Brojne su muzeološke, pedagoško-andragoške i marketinške aktivnosti Muzeja koje doprinose popularizaciji vučedolske kulture i najava su budućeg Arheološkog parka Vučedol', kaže Hutinec.

Što novo donosi Park u odnosu na muzej?

'Park će uključivati znanstveno-istraživački centar, rekonstruirano naselje na istraženom dijelu naseobinskog platoa. Posjetiteljima će osobito dojmljive biti na riječnom otoku rekonstruirane sojenice u kakvima se stanovalo u vučedolskim naseljima na Ljubljanskom Barju. Kroz park će voditi poučne staze, planirana je rekonstrukciju Megarona ljevača bakra in situ, nadalje izgradit će se planetarij u kojemu će se moći saznati sve o nebu iznad Vučedola prije pet tisuća godina', kaže Hutinec.

Plan Park uključuje muzejski trg s edukativnim sadržajima, uređenu obalu Dunava s pristanom za male turističke brodice.

'Park je svakako korak naprijed u podizanju svijesti šire zajednice i gospodarstvenika da je kultura nezaobilazan čimbenik razvoja turizma. Što to znači za Vukovarce? Muzej već surađuje s nizom znanstvenika, umjetnika, obrtnika, turističkih djelatnika i gospodarstvenika na kreiranju novih proizvoda, a očekujemo kako će se realizacijom Arheološkog parka Vučedol ta suradnja multiplicirati. Razvoj Parka nezamisliv je bez uključivanja lokalne zajednice. Mi smo na neki način platforma, a na svima koji sudjeluju u gospodarskom životu je da na podlogama kulturne baštine s nama stvaraju nove vrijednosti neophodne za razvoj hrvatskog Podunavlja', kaže Hutinec. Vrijednosti čije ostvarenje prije svega ovisi o suradnji, koga drugog nego - jarebice i golubice, praktične primjene u miru.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!