Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem dovele su do značajnog porasta temperatura na Islandu i Grenlandu tijekom rekordnog toplinskog vala u svibnju, što je izazvalo zabrinutost zbog dalekosežnih posljedica koje topljenje arktičkog leda može imati na vremenske prilike diljem svijeta, navode znanstvenici u analizi objavljenoj u srijedu
Prema izvješću organizacije World Weather Attribution, ledena ploča na Grenlandu topila se višestruko brže nego što je uobičajeno tijekom ovog toplinskog vala, a najmanje dvije zajednice zabilježile su rekordne svibanjske temperature. Na Islandu su tako izmjerene temperature i do 10 °C iznad prosjeka, a zemlja je postavila novi rekord za najvišu svibanjsku temperaturu kada je u zračnoj luci Egilsstaðir 15. svibnja ona došla do 26,6 °C.
Ovi podaci pojavljuju se u trenutku u kojem globalni čelnici sve više usmjeravaju pozornost na Grenland, poluautonomni teritorij Danske, osobito nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o njegovoj želji da pripoji taj resursima bogat otok SAD-u.
Spaljivanje fosilnih goriva za potrebe električne energije i prijevoza oslobađa velike količine stakleničkih plinova poput ugljičnog dioksida, što uzrokuje alarmantno brzo zagrijavanje planeta, a Arktik je jedna od regija na Zemlji koja se zagrijava najbržim tempom.
vezane vijesti
Rijetko viđen toplinski val
Prema analizi, čak i u sadašnjim klimatskim uvjetima, pojava tako snažnog toplinskog vala na tom području izuzetno je rijetka, s vjerojatnošću od samo jedan posto da se dogodi u jednoj godini. Bez utjecaja klimatskih promjena, izazvanih ljudskim djelovanjem, ovakav bi događaj bio, kako ističe izvješće, 'u osnovi nemoguć', rekla je Friederike Otto, izvanredna profesorica klimatskih znanosti na Imperial Collegeu u Londonu i jedna od autorica tog izvješća.
Uspoređujući s predindustrijskom klimom, ekstremna vrućina sada je čak 40 puta vjerojatnija. Otto naglašava da ovakav ekstremni vremenski događaj ima posljedice daleko izvan granica Arktika.
Kako se grenlandski ledeni pokrivač topi, ogromne količine slatke vode ulaze u oceane, narušavajući slanost mora. Znanstvenici upozoravaju da bi to moglo usporiti Atlantsku meridionalnu preokretnu cirkulaciju (Atlantic Meridional Overturning Circulation), ključnu oceansku struju koja prenosi toplu vodu iz Meksičkog zaljeva preko Atlantskog oceana prema Europi i dalje prema Arktiku, a to bi moglo ozbiljno poremetiti globalne klimatske uvjete i vremenske obrasce.
Situacija se pogoršava
'Vremenske prilike na sjevernoj hemisferi izravno ovise o onome što se događa na Arktiku, jer taj ledeni pokrov na površini u biti oblikuje atmosferu iznad sebe i utječe na obrasce vremena koje doživljavamo', rekao je Waleed Abdalati, direktor Instituta za okoliš Sveučilišta Colorado Boulder, koji nije bio uključen u ovu analizu.
Grenlandski ledeni pokrivač i drugi arktički led utječu na smjer i snagu vjetrova, količinu vodene pare koju vjetar nosi, kao i na to hoće li oborina pasti kao kiša ili snijeg.
Led na Grenlandu većinom se otapa tijekom lipnja, srpnja i kolovoza. Međutim svibanjski toplinski val ove godine označio je početak duže sezone topljenja, što samo pogoršava situaciju.
Topljenje ledenih ploča i ledenjaka izravno pridonosi porastu razine mora, što prijeti poplavama na obalnim područjima diljem svijeta i ugrožava opstanak otočnih država u Tihom oceanu.
Autohtone zajednice na Grenlandu sve se češće suočavaju s opasnim uvjetima putovanja jer se morski led, koji je nekad bio trajno zaleđen, sada sve brže topi. Time se gubi pristup tradicionalnim lovištima, a psi za vuču više ne mogu koristiti uobičajene rute. Osim toga, otapanje permafrosta može destabilizirati građevine te povećati rizik od odrona i cunamija izazvanih klizištima.
Grenland odbacuje američke pretenzije
Grenland je nedavno ponovno dospio u središte globalne pozornosti zbog interesa SAD-a za njegovu aneksiju. Ovaj arktički otok izuzetno je bogat naftom, prirodnim plinom i rijetkim mineralima, a njegova geografska blizina Sjedinjenim Američkim Državama, Rusiji i Europi čini ga važnim geopolitičkim čimbenikom.
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen jasno je poručio da on 'nikada, nikada neće biti dio imovine koju bi itko mogao kupiti'.
vezane vijesti
Twila Moon, zamjenica glavne znanstvenice u američkom Nacionalnom centru za podatke o snijegu i ledu, istaknula je kako je ključno da sami Grenlanđani odlučuju o svojoj budućnosti i upravljanju svojim teritorijem. 'To je važan dio rasprave o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama', rekla je.
Moon je također naglasila da klimatski utjecaji koji pogađaju Grenland, posebice globalno zagrijavanje, proizlaze iz jasno identificiranih izvora – prije svega zemalja i industrija koje najviše zagađuju. Dodala je da su mjere poput prelaska na solarnu i energiju vjetra te usvajanja čišćih načina prijevoza ključne za stvaranje pozitivnih klimatskih promjena – čak i za one zajednice koje su fizički udaljene od glavnih izvora emisija.
