Danski vojnici koji su u siječnju prebačeni na Grenland bili su spremni raznijeti ključne uzletno-sletne staze u zračnim lukama zbog straha da bi američki predsjednik Donald Trump mogao izvršiti invaziju na taj arktički otok, objavio je danski javni servis DR, pozivajući se na svoje izvore
Pozivajući se na izvore iz danske vlade i vojske, kao i među europskim saveznicima, DR navodi da su na Grenland dopremljene i zalihe krvi za liječenje ranjenih u slučaju sukoba.
List Financial Times objavio je da su dva europska dužnosnika naknadno potvrdila te navode. Dansko ministarstvo obrane poručilo je za BBC da ‘nema komentara’.
Visoki danski vojni dužnosnik, koji je govorio anonimno, rekao je za BBC da je ‘samo ograničen broj ljudi bio upoznat s operacijom iz sigurnosnih razloga’.
vezane vijesti
SAD i Danska članice su NATO-a, no pitanje Grenlanda – poluautonomnog teritorija u sastavu Danske – izazvalo je duboke podjele između Washingtona i europskih saveznika. Trump je više puta izjavio da želi pripojiti Grenland tijekom svog drugog predsjedničkog mandata. Grenlandske vlasti i Danska to su više puta odbacile.
Strah pojačao nakon Venezuele
DR navodi da se izvješće temelji na 12 izvora iz vrha danske vlade i vojske, kao i iz krugova saveznika u Francuskoj i Njemačkoj.
Prema tim izvorima, Kopenhagen je zatražio političku potporu Pariza, Berlina i nordijskih zemalja kako bi se demonstriralo europsko jedinstvo i pojačale zajedničke vojne aktivnosti na Grenlandu.
Situacija je, tvrde izvori, dodatno eskalirala 3. siječnja kada su elitne američke snage u brzoj operaciji u Caracasu zarobile venezuelskog predsjednika Nicolása Madura.
Dan kasnije Trump je izjavio da će se ‘o Grenlandu brinuti za otprilike dva mjeseca’ te ponovio da ‘Sjedinjene Države trebaju Grenland iz sigurnosnih razloga. To je iznimno strateški važno’, dodajući bez dokaza da je ‘Grenland trenutno okružen ruskim i kineskim brodovima’.
Visoki danski sigurnosni izvor rekao je da su ‘morali uzeti u obzir sve scenarije’ nakon tih izjava i događaja u Venezueli.
Europski dužnosnik izjavio je za Financial Times: ‘Nakon Venezuele mislili su da mogu sve. Uzmimo ovu stvar i ovu državu.’
Ubrzo nakon toga manji vojni kontingent danskih, francuskih, njemačkih, norveških i švedskih vojnika prebačen je u Nuuk i Kangerlussuaq, gdje se nalazi zračna luka.
Priprema za invaziju
Francuski predsjednik Emmanuel Macron tada je rekao da će početne snage biti pojačane kopnenim, zračnim i pomorskim kapacitetima.
DR navodi da je kasnije raspoređen dodatni kontingent, uključujući elitne danske vojnike i francuske postrojbe obučene za borbu u hladnim i planinskim uvjetima. Danski zrakoplovi i francuski ratni brod upućeni su prema sjevernom Atlantiku.
Raspoređivanje je službeno predstavljeno kao dio vojne vježbe ‘Arctic Endurance’, no stvarni cilj bio je priprema za moguću američku invaziju, navodi DR.
Danska je donijela odluku da će njezini vojnici pružiti otpor u slučaju napada, a razmatrana je i opcija uništavanja pista u Nuuku i Kangerlussuaqu kako bi se spriječilo slijetanje američkih vojnih zrakoplova.
‘Cijena za SAD morala bi biti visoka. Morali bi poduzeti neprijateljski čin kako bi preuzeli Grenland’, rekao je jedan izvor iz danske obrane, uz napomenu da danske snage vjerojatno ne bi mogle odbiti američki napad.
Trump je 21. siječnja na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu izjavio: ‘Ne želim koristiti silu. Neću koristiti silu. Sve što Sjedinjene Države traže jest mjesto zvano Grenland.’
Od tada je poručio da želi ‘hitne pregovore’ kako bi se pronašlo kompromisno rješenje i smanjile napetosti.
