EMISIJA 'BOLI GLAVA'

Obrazovni program HRT-a krivo objasnio godišnja doba

godišnja-doba-graf

godišnja-doba-graf

Izvor: Screenshot / Autor: Wikipedia

HRT-ova 15-minutna obrazovna emisija 'Boli glava' namijenjena je učenicima viših razreda osnovne škole, a kako joj i ime govori, bavi se predmetima od kojih ponekad zaboli glava kao što su fizika i kemija

Autori emisije ističu kako im je cilj školsko gradivo učiniti zabavnim, među ostalim kroz mnogo jednostavnih pokusa koji su lako izvedivi u kućnoj radinosti.

No naš ugledni astrofizičar dr. sc. Dejan Vinković kaže da je posljednja epizoda 'Planet Zemlja', emitirana prošle srijede, tumačenjem godišnjih doba nesretnoj publici morala izazvati glavobolju umjesto da je izliječi.

'To je inače zgodna emisija i počela je dobro. Objasnili su kako na Zemlju, zbog nakošenosti njezine osi, sunčeva svjetlost ponekad pada pod manjim kutom, a ponekad pod većim te kako time planet prima manje ili više energije', rekao je za tportal Vinković.

'Predstavili su i animaciju na kojoj je prikazan spomenuti nagib Zemlje. Međutim, tu nastaje problem jer su u tumačenju prizora rekli da je važna udaljenost. Dakle, u prilogu kažu da je na južnoj strani ljeto kada je ona nagnuta prema Suncu jer mu je tada bliža', dodao je Vinković.

'Prije toga neka je djevojčica uz pomoć svjetiljke korektno objasnila kako površina Zemlje prima manje energije kada na nju zrake padaju pod manjim kutom. Iz toga se vidi da njihove priče nisu usklađene. Ovakva različita tumačenja mogu izazvati konfuziju. Na HRT-u se propusti provlače kroz brojne emisije. Jedan od primjera je i emisija koja se prije zvala 'Parlaonica', a sada 'Ni da, ni ne'. U njoj se obično emitira neki prilog. Ako je prilog o nekoj stručnoj znanstvenoj ili tehnološkoj temi, gotovo redovno im se potkradu greške. Nedavno su tako imali prilog u kojem su tvrdili da je zračenje repetitora štetno po zdravlje. Takve greške provlače se kroz cijeli niz njihovih emisija. To se ne bi smjelo događati u obrazovnom programu jedne nacionalne televizije. Oni sigurno imaju neke suradnike koji im pokrivaju znanstvene teme. Međutim, iz grešaka se vidi da urednici nisu sposobni uređivati emisije. Na kraju, kada su radili montažu i scenarij, ubacili su krivu informaciju. To je kroničan problem naše uređivačke politike', rekao je Vinković.

Kako nastaju godišnja doba?

Svatko tko je malo upućeniji u funkcioniranje Sunčeva sustava zna da je os oko koje se okreće Zemlja nagnuta za oko 23,5 stupnja u odnosu na ravninu po kojoj ona kruži oko Sunca. Zrake Sunca najintenzivnije su kada na površinu padaju pod pravim kutom baš kao što je najtoplije u podne kada je Sunce visoko na nebu, u zenitu. Onaj dio Zemlje koji je u određenom dijelu godine okrenut od Sunca primat će manje svjetlosti, odnosno energije jer će zrake na površinu padati pod manjim kutom. To možemo lako shvatiti ako zamislimo komad papira izložen snopu ručne svjetiljke. Ako je papir okomito položen u odnosu na svjetiljku, gustoća zraka svjetlosti bit će najveća, papir će primati najviše energije i biti vrlo svijetao. Ako je okrenut pod nekim kutom, gustoća svjetlosti, odnosno količina svjetlosti koja će padati na njegovu površinu po četvornom centimetru bit će mnogo manja; papir neće zadržati cijeli snop već samo njegov dio dok će ostatak prolaziti van rubova papira. Na grafičkoj ilustraciji Sunca i Zemlje gore jasno se vidi kako dio Zemlje nagnut prema Suncu prima veći broj zraka nego onaj koji je okrenut od Zemlje. Međutim to nije zato što je bliži Suncu!

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!