Programsko vijeće HRT-a u utorak je prihvatilo izvješće o provedbi odredbe o nabavi europskih djela neovisnih proizvođača u kojem se ističe da je HRT za takva djela u 2025. izdvojio 13,8 milijuna eura, što je više od zakonom propisanih najmanje 15 posto programskog proračuna.
Rukovoditeljica Radne jedinice Odabir i nabava programskog sadržaja HRT-a Lidija-Katarina Matančević Preradović naglasila je da je zakonska obaveza lani bila izdvojiti 13,4 milijuna eura za europska djela neovisnih proizvođača, a ispunjena je tako da je 11,1 milijun eura izdvojeno za djela izvorno proizvedena na hrvatskom jeziku, a 2,7 milijuna eura za ostala djela europskih neovisnih proizvođača.
Precizirala je da je za tu nabavu djela lani bilo raspisano 11 javnih poziva, putem izravnih poziva nabavljena su tri, a putem izravnih ponuda pet djela.
Kazala je i kako se najveći iznos za djela na hrvatskom jeziku izdvaja za dokumentarni i dramski sadržaj, a potom za sadržaj za djecu i mlade i zabavni sadržaj te da je na 11 javnih poziva HRT-a pristiglo 370 ponuda od 129 neovisnih proizvođača od njih oko 500 koliko ih je registrirano u sustavu e-ponuda. Od tih ponuda, povjerenstva su dala preporuku za njih 87, a ugovoreno je bilo 39 djela.
S druge strane, izravnim pozivima nabavljena su tri djela - ''Kućni ljubimci'', film ''Čovjek koji nije mogao šutjeti'' Nebojše Slijepčevića nominiran za Oscara te nova serija autora Roberta Knjaza.
Od pet djela nabavljenih izravnim ponudama, izdvojila je serijal ''What's up Kina'' Gorana Milića, serije ''Vrtlarica'' i ''Sram'', naglasivši kako su sva djela nabavljena od neovisnih proizvođača dokaz snage i vrijednosti domaće audiovizualne produkcije koju HRT podupire već godinama.
''Od 2013. do 2025. u razvoj hrvatske audiovizualne industrije i zajednice izdvojili smo i uložili 131,25 milijuna eura'', kazala je Matančević Preradović.
Članove Programskog vijeća zanimale mogućnosti samostalne HRT-ove proizvodnje
Članovi Programskog vijeća tijekom rasprave postavljali su pitanja o mogućnostima samostalne HRT-ove proizvodnje, prvenstveno dramskog sadržaja, ističući i kako i u posljednjih desetljeća javna radiotelevizija nije napravila niti jednu kapitalnu seriju, a naročito onu koja bi se bazirala na adaptaciji nekog hrvatskog književnog klasika.
Ravnateljica programa HRT-a Marija Nemčić kazala je kako je intencija HRT-a razvijanje takvih programa, ali je javni servis ograničen veličinom tržišta te je u brojnim projektima vezan za suradnju s neovisnim proizvođačima programa.
''Bilo bi najbolje u jednom trenutku da urednici HRT-a s neovisnim producentima razvijaju određene ideje. Ponavljam, da bismo dobili bolji rezultat u budućnosti, mislim da bi trebali puno zajednički raditi s neovisnim producentima'', kazala je Nemčić. Dodala je i da postoje već neki prijedlozi za izmjenu postojećih zakona, zaključivši i kako je kroz protok vremena dosad ''u igri bio veliki novac koji nije donio niti jednu povijesnu igranu seriju''.
Članica Vijeća Sanja Sarnavka kritizirala je informativni program HRT-a naglašavajući, kako je kazala, njegovu pristranost vladajućima.
Povjerenik za korisnike usluga HRT-a Zdravko Kedžo predstavio je izvješće o pritužbama i prijedlozima gledatelja, slušatelja i drugih korisnika usluga HRT-a, istaknuvši da se najveći dio pritužba odnosi na pitanja pristojbe, korištenje hrvatskog jezika i naglasaka u programu te na izbor sugovornika u informativnim emisijama.
U pritužbama ''apsolutni pobjednik'' Hrvatski radio koji je, za predstojeće obilježavanje 100. obljetnice HRT-a, organizirao nagradnu igru u kojoj su građani morali više sati na hladnoći držati ruku na plastičnoj kupoli, kazao je, usporedivši to s filmom ''Konje ubijaju, zar ne?'', a s druge strane, kao emisiju s najviše pohvala, izdvojio je serijal ''Pobjednici''.
