ISTRAŽIVAČKI RAD

[VIDEO] Pogledajte simulaciju širenja valova nakon potresa u Petrinji: Zagreb se tresao preko minutu; vidi se i zašto je u Zaprešiću bilo mnogo štete iako je daleko od epicentra

  • Autor: V. P. P.
  • Zadnja izmjena 28.01.2021 11:23
  • Objavljeno 28.01.2021 u 10:44
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell/Geofozički zavod

Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu objavio je simulaciju potresne trešnje petrinjskog potresa magnitude 6,4 29. prosinca 2020. Ova simulacija napravljena je u sklopu istraživačkog rada doktorandice Helene Latečki, pod vodstvom doc. dr. sc. Josipa Stipčevića s PMF-a i u suradnji s dr. sc. Irenom Molinari s Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV) iz Italije

Video prikazuje rezultate simulacije vertikalne komponente brzine gibanja tla u petrinjskom potresu koji se dogodio 29. prosinca 2020. u 12.19, magnitude 6,4 po Richteru. Za simulaciju je korišten novi 3D model brzina i gustoća za područje središnje Hrvatske te pojednostavljeni točkasti model izvora potresa.

Premda preliminarni, rezultati jasno pokazuju u kolikoj mjeri struktura tla nekog područja utječe na kompleksnost rasprostiranja potresnih valova te efekte pojačanja i produljenja trešnje. Tako, primjerice, u dolinama valovi ostaju zarobljeni u mekšim sedimentnim naslagama, između površine i čvrste stijenske mase u podlozi. Uslijed toga dolazi do produljenja trajanja trešnje i povećanja amplitude valova (npr. Zagreb se tresao nešto dulje od minute!).

S druge strane, u gorskim područjima, gdje stijene dolaze do površine, može se vidjeti brz prolazak valne fronte te slabija i kraća trešnja. Zanimljivo je uočiti da na nekim dijelovima dolazi do kanaliziranja valova (npr. Zaprešić) te se time također povećava intenzitet potresa iako je područje relativno daleko od epicentra.

Simulacije svih komponenti brzine gibanja površine tla možete pogledati ovdje.

  • +15
  • +12

Posljedice potresa u centru Petrinje

Izvor: Pixsell / Autor: Emica Elvedji/PIXSELL

Ova simulacija napravljena je u sklopu istraživačkog rada doktorandice Helene Latečki pod vodstvom doc. dr. sc. Josipa Stipčevića s PMF-a i u suradnji s dr. sc. Irene Molinari s Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV) iz Italije.

U okviru izrade ovog istraživanja korišteni su resursi računalnog klastera Isabella, koji održava Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce).