Pravne i kadrovske službe u Bruxellesu muku muče sa statusom šest hrvatskih europarlamentaraca, koji se nisu odrekli svojih zastupničkih funkcija u Hrvatskom saboru već su ih stavili 'u mirovanje' a ujedno su potpisali deklaraciju kojom izjavljuju da ne obnašaju nikakvu funkciju nespojivu s njihovim mandatom u EP-u. Jedna od tih funkcija je i zastupničko mjesto u nacionalnim parlamentima. Stoga će se o njihovom statusu u konačnici odlučivati na pleanarnoj sjednici EP-a, doznaje tportal
Podsjetimo, od 12 hrvatskih europarlamentaraca, zastupničke mandate u mirovanje stavili su Biljana Borzan, Tonino Picula, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier, Nikola Vuljanić i Ruža Tomašić
Glavni smisao izbjegavanja 'dvostrukog mandata' je da se ne može glasovati u oba parlamenta – europskom i nacionalnom. Velika Britanija i Irska jedine su države članice EU-a koje su na vlastiti zahtjev izuzete od tog pravila, pa njihovi europarlamentarci smiju istovremeno obnašati i nacionalne parlamentarne mandate.
Te dvije zemlje zatražile su derogaciju u doba kada je to još bilo izvedivo - kasnijim članicama to više nije bilo omogućeno jer je 'nespojivost' dužnosti člana Europskog parlamenta i člana nacionalnog parlamenta propisana Odlukom Vijeća EU-a iz rujna 2002. godine.
Deklaracije o nespojivosti dužnosti, koje je potpisalo šestero hrvatskih zastupnika, nalaze se u Odboru za pravna pitanja Europskog parlamenta. Taj Odbor nadležan je za zakone o administraciji EU-a i Europskom parlamentu, uključujući Statut europarlamentaraca, parlamentarni imunitet i provjeru vjerodajnica članova EP-a nakon njihova izbora.
Planirano je da se na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, koja se održava od 9. do 12. rujna, donese konačna odluka o tome postoji li u ovom 'hrvatskom slučaju' nespojivost mandata u EP-u i Hrvatskom saboru.
Neslužbeno doznajemo da hrvatski europarlamentarci u konačnici nebi trebali imati problema jer je najvažnije to što je stavljanjemnjihovih zastupničkih mandata u mirovanje izbjegnuta mogućnostnjihovog glasovanja u Saboru. Presudnu ulogu prilikom odlučivanja vjerojatno će ipak odigrati činjenica da mandat hrvatskih članova Europskog parlamenta traje manje od godinu dana, do novih izbora nacionalnih zastupnika u EP-u u svibnju iduće godine.
