EU nema mehanizama kojima bi mogla navesti države članice da ulažu u uređenje ili izgradnju novih skloništa. Doduše, na raspolaganju ima zalihe pomoći, odnosno montažnog smještaja, ali i mogućnost financiranja, no sustavne strategije u slučaju opasnosti zahtijevale bi izmjenu temeljnih ugovora s državama članicama
Nakon napada dronom na britansku aviobazu Akrotiri na Cipru, hitne službe otkrile su da je čak 200 od otprilike 2500 skloništa na tom otoku potpuno neupotrebljivo. Inspektori su naišli na skloništa koja služe kao skladišta, pa čak i odlagališta otpada, a na nekim lokacijama, navedenima u aplikaciji SafeCY, skloništa uopće nije bilo.
To je potaknulo raspravu o stanju civilne zaštite u Europi, ali i o vrlo ograničenoj ulozi koju u toj domeni ima Europska unija, piše Euronews. Naime, po pitanju skloništa i civilne zaštite općenito, odgovornost je na svakoj državi članici, pri čemu EU može samo pomagati ili koordinirati neke planove, ali ne može nametati niti financirati izgradnju skloništa ili uspostavljanje tehničkih standarda.
vezane vijesti
Sustav rescEU
EU može kontrolirati kapacitete za hitne intervencije putem mehanizma EU za civilnu zaštitu (UCPM), odnosno Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije, koji omogućuje državama članicama da zatraže pomoć ako su kapaciteti njihovih sustava civilne zaštite preopterećeni.
U takvim situacijama se aktivira rescEU, odnosno europska rezerva opreme za civilnu zaštitu, što uključuje i privremena skloništa, odnosno montažne kampove, modularne jedinice i šatore, više namijenjene zbrinjavanju raseljenih osoba zbog prirodnih katastrofa nego protueksplozijskoj zaštiti. Među zemljama koje posjeduju takvu opremu su Poljska, Slovenija, Španjolska, Rumunjska i Hrvatska.
Bilo koja država članica može zatražiti aktivaciju tih rezervi, pri čemu EU pokriva sve troškove transporta. U teoriji, i Cipar bi mogao zatražiti smještanje rezervi rescEU-a na svom teritoriju, ali dosad takav zahtjev nije upućen.
Najviše takvih zahtjeva uputila je Ukrajina zbog ratnih okolnosti. EU je isporučila više od 140.000 tona pomoći vrijedne 796 milijuna eura, što je uključivalo i više od 3000 montažnih jedinica za 30.000 ljudi te 16.000 kreveta i milijune deka i šatora, procijenjene vrijednosti od 62,3 milijuna eura.
Državna revizija
No, s obzirom na to da su skloništa u domeni zemalja članica, svaka od njih se prema njima odnosi na svoj način. Tako, primjerice, Finska ima 50.500 skloništa koja mogu primiti 85 posto populacije, što je relikt njihove doktrine totalne obrane. S druge strane, Njemačka ima manje od 600 funkcionalnih skloništa, što je dovoljno za zbrinjavanje samo pola posto njihovog stanovništva. Nizozemska gotovo da i nema skloništa, a Francuska, Italija i Španjolska imaju minimum dovoljan za slučaj prirodnih katastrofa.
U Hrvatskoj je državna revizija 2024. godine utvrdila da se u 14 hrvatskih gradova nalazi 1637 skloništa kapaciteta za 304.033 osobe ili 19,5 posto populacije. Gradovi upravljaju manjim brojem tih skloništa, od kojih je čak 35,7 posto dano na korištenje udrugama.
Iako su prema Zakonu o sustavu civilne zaštite iz 2015. godine, jedinice lokalne samouprave preuzele poslove upravljanja i održavanja javnih skloništa na svojem području, zakonom ni drugim podzakonskim aktima, stoji u nalazu revizije, uopće nije utvrđeno što se podrazumijeva pod pojmom javnih skloništa, niti su utvrđeni postupci i načini upravljanja javnim skloništima i njihova održavanja.
Mijenjanje ugovora
Ciprani, poučeni nedavnim iskustvima, pripremaju zakon koji će zahtijevati da podzemni prostori stambenih zgrada obavezno moraju imati ulogu skloništa. EU će, pak, ako želi imati više utjecaja, morati mijenjati svoje temeljne ugovore.
Fond UCPM-a za prevenciju i pripravnost, vrijedan 1,26 milijardi eura, podržava nacionalne procjene rizika i prekogranične vježbe. Nakon kriza, kohezijski fondovi bi se mogli koristiti za obnovu skloništa u državama članicama. No, opet, one moraju najprije podnijeti zahtjev.
