EU je shvatila da je promašila s odricanjem od nuklearne energije te razmatra izdašne planove o jačanju tog segmenta energetike. Domaći stručnjaci tvrde da Hrvatska ovdje ima svoju priliku, s obzirom na to da zbog Krškog ima iskustva. Jedino je pitanje hoćemo li dobiti nuklearnu elektranu ili modularni reaktor
Europska unija je priznala na nedavnom summitu u Parizu da je odmak od nuklearne energije bio "strateška pogreška" koju bi trebalo ispraviti. Kako tvrdi profesor Davor Grgić sa zagrebačkog FER-a, ona predstavlja jedno od rješenja energetske tranzicije.
"Najslabija točka tih projekata je relativno veliki investicijski kapital koji vam je potreban u početku. Onaj trenutak kad je to bilo prepoznato u Europi se možda dogodio malo kasno. Ovo što sad vidimo je kao neki reset", rekao je profesor u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
Pritom Europa ne zaostaje po pitanju razvoja nuklearne energije, ali je u svom procesu deindustrijalizacije pažnju usmjerila prema obnovljivim izvorima energije.
"Sad kad smo možda ostali bez dijela fosilnih izvora na koje smo se oslanjali i kad obnovljivi izvori možda nisu baš dali sve što smo očekivali od njih, kad se situacija u svijetu malo zaoštrila, onda je postalo vidljivo koliko je sigurno to na što se oslanjamo", naglasio je Grgić.
vezane vijesti
Fuzijska strategija
Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, sad tvrdi da je cilj EU do 2030. godine pojačati izvore nuklearne energije gradnjom dodatnih elektrana ili manjih modularnih reaktora (SMR). Euratom već neko vrijeme u fokusu ima SMR-ove, iako na Starom kontinentu nema nijednog.
"Želja mojih kolega u znanstveno-tehničkom odboru Euroatoma je da u drugoj polovici ovog stoljeća čitava Europa se oslanja s jedne strane na obnovljive izvore, a s druge strane na male modularne reaktore i fuziju da potpuno eliminiramo ovisnost EU o fosilnim gorivima", poručio je Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju iz Instituta "Ruđer Bošković''.
Dodao je kako su Nijemci već obećali izgradnju fuzijske nuklearke do 2040. godine, a da bi Europska fuzijska strategija, kojom će se omogućiti i financiranje takvih projekata, trebala biti predstavljena ove godine.
Tako će EU odvojiti 200 milijuna eura za inovativne nuklearne tehnologije, a državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar smatra da Hrvatska ima dobru početnu poziciju, s obzirom na iskustva s NE Krško.
"Mi smo nuklearna zemlja, to se uvijek volimo pohvaliti iako nemamo nuklearnu elektranu na svom teritoriju", rekao je Špehar dodavši da su SMR-ovi dovoljno napredovali da bi se smatrali sigurnima i konkurentnima, a, uz to, lakše ih je financirati i brže pokrenuti.
"Naša dilema nije mali modularni reaktori ili nuklearna elektrana. Naša dilema može biti da li mala elektrana ili velika elektrana. To je prava riječ. I jedna i druga bi mogle biti kod nas, ali zapravo treća dilema je da li da sudjelujemo u tuđem projektu", objasnio je profesor Grgić.
Nuklearna energija u fokusu
No, koji god izbor bio, mnogi se prisjete katastrofa u Černobilu i Fukushimi. Tadić upozorava da se te nesreće nisu dogodile u zemljama članicama Euratoma te da su posljedica procesa koji su u Europi nezamislivi.
"Fukushima je bila posljedica tsunamija. Na Savi, Dunavu i Rajni nema tsunamija. Od tri elektrane koje su bile na tom području samo je jedna stradala od tsunamija, a dvije nisu. Što se tiče Černobila, sekretar Partije koji naređuje da se u pola jedan poslije ponoći naredi dvojici neiskusnih tehničara da probaju da li mogu kontrolirati reaktor ako mu nabiju najveću energiju i isključe sve automatske sigurnosne sustave", dodao je Tadić.
Nuklearnoj energiji, dodao je, treba pristupiti sa profesionalnošću, a ne sa strahom. "Imamo stručne ljude koji žele voditi nuklearku na najprofesionalniji mogući način, što i rade, i prestanimo sa strahovima o tome da će od toga nešto biti. Ljudi vrlo pažljivo i stručno rade svoj posao", ustvrdio je Tadić.
Nuklearna energija je i u fokusu vlasti, jer je u saborskoj proceduri Zakon o ulaganju u razvoj nuklearne energije. "Zakon je jedan od paketa od triju zakona koji su potrebni da bi uopće došli na temu nuklearne energije na ozbiljan način. Prvi je bio Zakon o centru za zbrinjavanje nuklearnog otpada, a to je nešto što smo morali već prije 40 godina napraviti da odgovorno riješimo zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz NE Krško", podsjetio je državni tajnik.
Drugim zakonom bi trebal postaviti pravni okvir s ciljem da se do 2030. godine udio nuklearne energije u ukupnoj energetskoj potrošnji Hrvatske poveća na 30 posto. Trenutno je to 16 posto.
