Slovensko Ministarstvo prirodnih resursa i prostornog uređenja objavilo je studiju varijanti i izvješće o utjecaju na okoliš za odvojak autoceste Ljubljana - Trst koji bi spojio Postojnu i Jelšane na granici s Hrvatskom.

Na stranici ministarstva može se pronaći simulacija studije dopunjena u veljači ove godine, uključujući njezin reljefni grafički prikaz, kao i studiju utjecaja na okoliš. Kompletan materijal već je dostupan u sjedištima lokalnih samouprava Postojna, Pivka i Ilirska Bistrica, a na stranicama ministarstva bit će objavljen do 10. travnja.

U navedenim mjestima organizirat će se i tri javne prezentacije, a videosimulaciju trase pogledajte u nastavku.

Veliko olakšanje za pogranično područje

Kako pišu Primorske novice, stanovništvo u pograničnom području ovu autocestu čeka već desetljećima, a ona je ujedno jedini nedovršeni dio Jadransko-jonskog koridora.

Regionalne ceste između Postojne i Jelšana te Kozine i Staroda su preopterećene jer se preko njih odvija velik dio prometa iz zapadne Europe preko središnje Slovenije do Rijeke, posebno ljeti, kad je Kvarner opterećen i turizmom. Stoga su posljednjih godina na ovim prometnim pravcima uvedena određena ograničenja tranzitnog teretnog prometa na velike udaljenosti iz sigurnosnih razloga.

Prema nadležnima, planirana autocesta omogućit će preusmjeravanje cestovnog prometa na duge relacije na modernu, sigurnu i učinkovitu cestu. Prometni uvjeti na državnim cestama u tom području bit će značajno poboljšani, postojeće ceste će se rasteretiti, a sigurnost prometa i kvaliteta života u naseljima kroz koja prolazi promet na duge relacije bit će poboljšani.

Tri varijante ceste

Studija varijanti predviđa tri varijante veze s Jelšanama. Sve one imaju početnu točku na planiranom novom čvoru Hrastje između Postojne i Razdrta, sjeveroistočno od naselja Orehek. U neposrednoj blizini nalazi se postojeće odmorište Studenec te bi se moralo premjestiti na novu lokaciju, i to prema Razdrtu.

Ruta tri varijante u prvoj polovici sjevernog dijela malo se razlikuje jer bi dvije od njih dijelom išle više prema istoku, a jedna nešto više prema zapadu. Svaka je u ovom dijelu dugačka otprilike 21 kilometar.

U južnom dijelu sve tri imaju ukupni tok od otprilike 16 kilometara. Veza bi završavala na granici s Hrvatskom, gdje bi se spojila na hrvatsku autocestu između Rijeke i Rupe. Planirano je nekoliko tunela, vijadukata, natkrivenih iskopa i priključaka, a ukupna duljina svih ruta je približno 37 kilometara.

Ova bi autocesta značajno ubrzala vezu između Kvarnera i Slovenije, ali i slovenskih susjeda poput Austrije i Italije. Autocesta bi također bila značajna za tranzitni promet prema luci Rijeka, a – obzirom na činjenicu da se u Sloveniji cestarina plaća vinjetama koje su na duži rok znatno povoljnije – koristila bi i putnicima iz sjevernijih dijelova Hrvatske koji učestalo koriste slovenske autoceste.