merkel i do kraja godine

Najdetaljnija analiza izbora u Njemačkoj: 'Veliki' su uzeli najviše, ali ne mogu ništa bez 'malih'. A oni će skupo prodati kožu...

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 27.09.2021 16:14
  • Objavljeno 27.09.2021 u 15:39
tportal

Izvor: EPA / Autor: JENS SCHLUETER / POOL

Njemački savezni izbori održani u nedjelju nisu dali jasnog pobjednika. Pregovori o formiranju nove vlade mogli bi potrajati, što znači da će prema procjenama Angela Merkel ostati na vlasti, kao kancelarka tehničke vlade, moguće i do kraja godine

Rezultati nedjeljnih izbora iznjedrili su dva dominantna politička tabora - socijaldemokrate (SPD), stranku lijevog centra, i konzervativni savez Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćansko-socijalne unije (CSU). Mala razlika među glavnim takmacima znači da je pred Njemačkom zahtjevno razdoblje u kojem će se pokušati formirati nova vlast.

Jedino što se može sa sigurnošću zaključiti, piše Politico, jest da će Njemačka nakon Merkel ostati na proeuropskom transatlantskom putu, a umjerene stranke nastaviti upravljati najmnogoljudnijom europskom zemljom. No kako nijedna od dvije veće stranke nije osvojila više od četvrtine glasova, čini se da će njihova tradicionalna dominacija nad vladajućim koalicijama sigurno prestati.

Umjesto dvostranačke koalicije, koja je dominirala njemačkom poslijeratnom politikom, gotovo je sigurno da će zemljom upravljati trostranački savez.

Iz oba tabora, koja su zajedno vladala 12 od posljednjih 16 godina, obećali su prekinuti suradnju te će pokušati stvoriti koaliciju s trećim i četvrtoplasiranim strankama, Zelenima i biznisu orijentiranim liberalima iz Slobodnih demokrata (FDP).

Kome će se prikloniti Zeleni i FDP?

Već je u nedjelju bilo jasno da je CDU pod vodstvom kandidata za kancelara Armina Lascheta na putu do najgoreg rezultata od Drugoga svjetskog rata. No Laschet još uvijek nije odlučio baciti koplje u trnje i nada se da bi ipak mogao formirati vladu.

'Učinit ćemo sve što je u našoj moći da formiramo saveznu vladu pod vodstvom CDU-a/CSU-a jer je Njemačkoj potrebna koalicija za budućnost koja će modernizirati zemlju', rekao je u sjedištu stranke u Berlinu.

  • +13
  • +10

Izbori u Njemačkoj

Izvor: EPA / Autor: MAJA HITIJ/ POOL

Njegov glavni rival, kandidat SPD-a Olaf Scholz, njemački ministar financija, objavio je vlastito pravo na poziciju kancelara. Rekao je da su birači pokazali jasnu sklonost njegovoj stranci, koju je pokrenuo na početku kampanje - kada je bila gotovo u beznadežnoj situaciji, treća po anketama sa samo 15 posto - i doveo do pobjede.

'Rezultati nam nameću zaključak da imamo mandat tako da možemo reći da želimo formirati sljedeću vladu', rekao je Scholz, istaknuvši to da građani žele promjene.

>> Zbog izbjegavanja emocija prozvali su ga 'betonsko lice', a sad bi mogao biti novi njemački kancelar: Tko je Olaf Scholz

Kakvu promjenu, teško je razaznati iz nedjeljnih rezultata. Čini se da su Zeleni i FDP predodređeni biti dijelom sljedeće vladajuće koalicije. Ključno je pitanje hoće li se prikloniti desnom ili lijevom centru.

Čini se da bi socijaldemokrati mogli imati prednost. Ne samo da su završili prvi, već su došli iz prikrajka, poboljšavši se za više od pet postotnih bodova u odnosu na kraj 2017. godine. Za usporedbu, CDU i njegov bavarski partner CSU, koji su zajedno osvojili oko 33 posto na prošlim izborima, implodirali su, navodi Politico.

  • +11
  • +8

Olaf Scholz

Izvor: EPA / Autor: CLEMENS BILAN

Štoviše, Scholz, koji je bio gradonačelnik Hamburga prije nego što je 2017. postao ministar financija i vicekancelar, znatno je popularniji od Lascheta. Gotovo polovica birača SPD-a izjavila je da ne bi glasala za stranku da nije njen kandidat za kancelara. Za CDU i Lascheta to je bio slučaj samo za 10 posto birača.

Ipak, u njemačkom političkom sustavu takva su razmatranja uvelike irelevantna. Za razliku od mnogih drugih europskih zemalja, strankama ne treba mandat šefa države da pokušaju izgraditi koaliciju, što obično ide stranci koja prva to završi. Umjesto toga, na njima je da preuzmu inicijativu i formiraju vladu, navodi Politico u analizi izbora.

Poduža lista presedana

U njemačkoj poslijeratnoj politici postoji mnogo presedana i slučajeva da drugoplasirani na kraju preuzme kontrolu nad vladom. Godine 1969. konzervativci su završili izbore oko 3,5 postotna boda ispred SPD-a. No kandidat SPD-a za kancelara Willy Brandt ipak je uspio stvoriti koaliciju s FDP-om.

Sličan ishod dogodio se 1976., kad je kandidat CDU-a/CSU-a Helmut Kohl doveo svoju stranku do prvog mjesta sa za danas spektakularnim rezultatom od 48,6 posto. Čak i tada vladajuća koalicija SPD-a i FDP-a zajedno je imala više od 50 posto, pa se smatralo da su dobili povjerenje nastaviti upravljati zemljom. Međutim sam SPD osvojio je tada samo 42,6 posto glasova.

  • +8
  • +5

Izbori u Njemačkoj

Izvor: EPA / Autor: FILIP SINGER

Budući da niti jedna od velikih stranaka ovog puta ne može zatražiti jasan mandat, sve će se svoditi na pregovaračku vještinu njihovih čelnika i kako uvjeriti dvije manje stranke da im se pridruže. Nasuprot tome, čelnici FDP-a i Zelenih, koji imaju potpuno suprotne stavove o mnogim pitanjima, mogli bi se udružiti da bi odlučili s kojom od dvije veće stranke žele vladati.

U nedjelju navečer nijedna strana nije bila spremna reći mnogo više od toga da su njihove mogućnosti otvorene.

Robert Habeck, suvoditelj Zelenih koji je prije nekoliko godina pregovarao o tročlanom povezivanju s CDU-om i FDP-om u svojoj matičnoj državi Schleswig-Holstein, govorio je u raznim TV i radijskim emisijama da želi koaliciju koja će biti na visini zadatka u nošenju s izazovima koji su pred njima.

Rekao je da iako bi mnogi u bazi njegove stranke preferirali dvosmjerno povezivanje sa SPD-om, potreba za trosmjernom koalicijom potpuno je promijenila računicu. 'Nema jasnih preferencija birača, pa će se to svoditi na postizanje dogovora stranaka', rekao je.

Annalena Baerbock i Robert Habeck

Annalena Baerbock i Robert Habeck

Izvor: EPA / Autor: FILIP SINGER / POOL

Bez obzira na nadolazeću konstelaciju, Zeleni ne bi odstupili od svog inzistiranja na tome da borba protiv klimatskih promjena bude na vrhu političke agende, rekla je Annalena Baerbock, kandidatkinja stranke za kancelarku i njena suvoditeljica uz Habecka.

'Postavljanje temelja za to da zemlja postane klimatski neutralna u sljedećih 20 godina bit će najveći izazov za sljedeću vladu', kazala je Baerbock, a svoju je stranku dovela do najboljeg rezultata na saveznim izborima u povijesti.

Obećala je da se Zeleni neće gurati u predstojećim pregovorima. Osim strožih klimatskih politika, rekla je da će njezina stranka inzistirati na tome da socijalna pravda i pitanja mladih budu prioriteti sljedeće vlade.

'Politika nije pazar', poručila je.

Dok se Zeleni smatraju najvećim pobjednicima izbora - stranka je poboljšala rezultat iz 2017. za gotovo šest postotnih bodova - mnogi u pokretu za zaštitu okoliša nadali su se boljem rezultatu, posebno nakon što su u anketama na početku kampanje došli čak na 25 posto potpore.

Baerbock je preuzela odgovornost za povratak Zelenih iz oblaka optimizma na zemlju, navodeći kao razlog osobne greške koje je učinila tijekom kampanje. To nije nimalo umanjilo postizbornu proslavu Zelenih u Berlinu. Čini se da je rast stranke osobito potaknut snažnim položajem među mlađim glasačima, čime je potvrđena njezina tvrdnja da su stranka budućnosti.

Čelnik FDP-a Christian Lindner povukao se iz razgovora

Čelnik FDP-a Christian Lindner povukao se iz razgovora

Izvor: EPA / Autor: MARTIN DIVISEK

Slobodni demokrati zabilježili su samo neznatne pomake u odnosu na svoj rezultat iz 2017. godine, dodajući si nešto manje od postotnog boda, prema projekcijama. Ipak, stranka, koja je također popularna među mladim glasačima, pozdravila je rezultat kao značajnu pobjedu, barem zato što je potvrdila da će ponovno biti u središtu koalicijskih razgovora.

Stranka je bila u sličnom položaju 2017. godine, ali to nije završilo dobro za liberale, pobornike slobodnog tržišta. Nakon što je mjesec dana pregovarao o trostranoj koaliciji s Merkel i Zelenima čelnik FDP-a Christian Lindner povukao se iz razgovora, ostavljajući CDU-u/CSU-u ništa drugo nego tražiti zagrljaj SPD-a, partnerstva za koje su mnogi vjerovali, čak i tada, da mu je davno istekao rok valjanosti.

Lindner, koji je bio razapinjan u medijima i anketama nakon tog poteza (opravdao je to rekavši da Merkel neće učiniti dovoljno ustupaka u smjeru FDP-a), ne može si dopustiti drugi put biti krivac koji će sabotirati sporazum.

Ponovio je u nedjelju svoju sklonost vladi koju vodi CDU, rekavši da dvije stranke imaju 'najviše zajedničkog'. Ipak, on je također inzistirao na tome da je prerano za početak donošenja ozbiljnih odluka o tome kojim će putem krenuti.

'Sada smo vrlo neovisni, etablirali smo se kao dvoznamenkasta stranka, i tu ćemo neovisnost ostvariti u izgradnji centrističke koalicije', rekao je Lindner.

Krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila je 10,3 posto glasova, što je gubitak veći od dva postotna boda u odnosu na 2017. godinu. I CDU i SPD isključili su mogućnost suradnje s protuimigrantskom strankom - čije je vodstvo bilo u rasulu posljednjih godina - u bilo kojoj koaliciji.

Ljevica, čiji korijeni leže u komunističkoj partiji Istočne Njemačke, osvojila je 4,9 posto glasova. Rupa u pravilima omogućit će joj da ima zastupnike unatoč tome što nije dosegnula prag od pet posto, a imat će ih samo 39, što čini ljevičarsku koaliciju sa SPD-om i Zelenima iznimno malo vjerojatnom.

Merkel se u međuvremenu suočava s izrazitom mogućnosti da nakon 16 godina mora predati vlast stranci koju je pobijedila da bi postala kancelarka. Također će se suočiti s prozivkama iz svojih redova zato što nije više učinila za stranku u kampanji.

Možda je najviše frustrirajuća stvar za Merkel, koja je sjetno govorila posljednjih mjeseci o svom postpolitičkom životu, punom knjiga i putovanja, to što će u prosincu moguće ponovno morati odjenuti sjajno svileno odijelo kako bi održala tradicionalno novogodišnje obraćanje njemačkog kancelara.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!