Propalestinski prosvjedi održali su u utorak u Sydneyju i europskim gradovima poput Londona, Pariza, Ženeve, Atene, Soluna, Istanbula i Stockholma.

Prosvjedi pokazuju da je došlo do zaokreta u globalnom sentimentu koji je bio naklonjen prema Izraelcima nakon 7. listopada 2023., no koji sada kao žrtvu vidi Palestince, ostavljajući Izrael sve izoliranijim na svjetskoj pozornici, ističe Reuters.

Organizatori propalestinskih prosvjeda kažu da im je namjera privući pozornost na humanitarnu krizu i zalaganje za palestinska prava.

Političari protiv

No političari u nekim zemljama usprotivili su se organizaciji takvih događaja na godišnjicu napada Hamasa, najsmrtonosnijeg za Židove od Holokausta.

"Strahovito loš trenutak, šokantno bezobziran," rekao je Chris Minns, premijer australske savezne države Novi Južni Wales, za radijsku postaju 2GB o prosvjedu u Sydneyju.

Britanski premijer Keir Starmer rekao je da je "nebritanski" održati prosvjede "na godišnjicu zločina 7. listopada".

Istaknuo je i da su neki ljudi iskoristili djelovanje izraelske vlade u Gazi kao "odvratan izgovor za napad na britanske Židove za nešto po pitanju čega nemaju nikakve odgovornosti".

Sigurnosni problemi

Brige zbog antisemitizma u Britaniji uvećale su od napada na sinagogu prošli tjedan u kojem su ubijena dva muškarca, a židovske zajednice bile su primorane pojačati sigurnost u bogomoljama.

U Londonu, nekoliko stotina prosvjednika ispred King's Collegea mahalo je palestinskim zastavama i uzvikivalo: "Izrael je teroristička zemlja". Pored njih je stajala mala skupina ljudi s izraelskim zastavama.

Mark Etkind, umirovljenik u svojim 60-godinama iz Londona, oko vrata je nosio znak da je sin preživjeloga u Holokaustu i da se protivi genocidu u Gazi. Rekao je da je Starmerov poziv studentima da ne prosvjeduju "skandalozan."

"Uvijek sam se protivio genocidu", rekao je Reutersu. "Naravno, podržavam studente koji se aktivno protive genocidu."

Bdijenje za Židove

Bdijenja i prosvjedi protiv antisemitizma također su održani u utorak. U Njemačkoj su se ožalošćeni okupili ispred berlinskih Brandenburških vrata, stavljajući kamenje i slike žrtava u bdjenju koje priziva židovske tradicije sjećanja, dok su se takvi događaji održali i diljem Izraela.

U Nizozemskoj su pak propalestinski aktivisti polili amsterdamsku Kraljevsku palaču crvenom tintom, u prosvjedu protiv odluke gradonačelnika da zabrani propalestinske prosvjede, dok je u isto vrijeme odobrio proizraelski događaj.

U Turskoj, očekuje se prosvjed ispred energetske tvrtke zbog izvoza u Izrael. U Švedskoj, prosvjednici bi trebali dočekati sudionike humanitarne flotile, među njima i klimatsku aktivisticu Gretu Thunberg.

Pronalazak ravnoteže

Teška humanitarna situacija za Palestince u Gazi potaknula je marševe i prosvjede na kojima su u dvije godine sudjelovali milijuni ljudi diljem svijeta.

Vlade su se susrele s izazovom pronalaska ravnoteže između toga da zajamče prava na prosvjede i potrebe da zaštite židovske zajednice koje se osjećaju metama prosvjeda i koje su prijavile porast antisemitskih incidenata od 7. listopada prije dvije godine.