obrazovanje

Ministrica Divjak: Moramo 'veslati' u istome smjeru za maksimalan učinak kurikularne reforme

  • Autor: I. I. / Hina
  • Zadnja izmjena 09.05.2019 13:43
  • Objavljeno 09.05.2019 u 13:43
Ministrica Blaženka Divjak

Ministrica Blaženka Divjak

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic

Moramo zajednički raditi i 'veslati' u istome smjeru kako bi učinak kurikularne reforme bio maksimalan, izjavila je u četvrtak ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak prije početka razgovora s predstavnicima 53 osnivača osnovnih i srednjih škola diljem o uvođenju kurikularne reforme u sve škole u idućoj školskoj godini

Uvođenju kurikularne reforme u sve škole u idućoj školskoj godini je, kako je rekla ministrica, i središnja tema ovog radnoga sastanka u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Objasnila je kako je svrha sastanka jasno reći koja je uloga Ministarstva znanosti i obrazovanja, a koja škola i osnivača, jer je to, ustvrdila je, zajednički posao koju je zadaća ostvarili maksimalni učinak.

Ministrica je dodala kako je riječ o još jednom susretu s osnivačima osnovnih i srednjih škola koji se održavaju u redovitoj dinamici, te podsjetila da je prethodni sastanak bio u veljači ove godine.

Razjasniti nedoumice oko mreže škola

Istaknula je kako je svrha sastanka i razjasniti nedoumice oko mreže škola koje su nastale nakon susreta u veljači. Na novinarsko pitanje koje su to nejasnoće i nedoumice, ministrica je odgovorila kako će predstavnicima osnivača ponoviti ono što je već rekla na sastanku u veljači, a nakon toga sastanka, dodala je, bilo je ili nejasnoća ili namjernih pogrešnih interpretacija da Ministarstvo neke škole ukida.

Uz napomenu kako je optimizacija ono što mjerodavno ministarstvo traži od osnivača putem smjernica, koje su sada u javnoj raspravi i svi ih mogu vidjeti, Divjak je objasnila kako optimizacija zapravo znači kako osnivači na svome području trebaju osigurati da upisna područja budu takva da su sve škole popunjene na najbolji mogući način, a ne da imamo dvije susjedne škole od kojih je jedna poluprazna, a druga radi u tri smjene. Isto tako, primjerice, ako su dvije ili tri škole u istoj zgradi pitanje je bi li bilo bolje da je to samo jedna škola, te kada imamo male matične škole u kojima je broj zaposlenih veći od broja učenika, ona može biti područna škola neke veće škole.

To pak znači, dodala je Divjak, da novac treba koristiti racionalno, a učenicima omogućimo jednak pristup kvalitetnom obrazovanju.

Ministrica je niječno odgovorila na novinarsko pitanje očekuje li da će osnivači na ovome sastanku dati popis škola, te ponovila kako su sada u javnome savjetovanju tek smjernice, što znači da osnivači i svi drugi imaju priliku proći kroz smjernice i vidjeti koji su to podatci i kakvo je stanje na terenu.

Na sastanku će biti riječi i o školskome kalendaru jer, istaknula je Divjak, prvi put Ministarstvo daje autonomiju školama da odluče o školskome kalendaru, a na dnevnome redu je i provjera vjerodostojnosti diploma.

S tim u vezi, izvijestila je da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja dobilo tumačenje Porezne uprave Ministarstva financija da fakulteti ne smiju školama naplaćivati provjere vjerodostojnosti diploma.

Još je puno posla na usklađivanju upisnih kvota s gospodarstvom

Ministrica je sigurna kako će se, u tom kontekstu, obraditi i tema upisnih kvota i upisa u srednje škole. Istaknula je kako postoje dobri primjeri osnivača koji su shvatili svoju ulogu i zajedno sa školama predložili zaista izvrsne nove programe kao što su tehničar za video igre ili povećani broj cnc operatera (CNC - Computer Numerical Control - računalom upravljani strojevi) što je najtraženije strojarsko zanimanje na tržištu rada u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Ipak, ocijenila je ministrica, još puno trebamo raditi na tomu da upisne kvote budu prihvatljive gospodarstvu i da nema viška kvota jer u ovome trenutku imamo osam i pol tisuća mjesta više u srednjim školama od broja učenika koji ove godine završavaju osnovne škole. Dodala je kako je smanjen dio kvota u odnosu na prošlu godinu ali će, najavila je Divjak, biti još posla na ljeto kada će se formirati razredi.

Novinare je zanimalo i znači li to da će upisne kvote za gimnazije biti puno manje, a ministričin odgovor bio je ponovno niječan i u njemu je ponovila kako ima u srednjim školama oko osam i pol tisuća upisnih mjesta više nego što je onih koji će sada završiti osnovnu školu, a osnovnu školu ove godine završava oko 38 tisuća učenika. Zato, rekla je Divjak, ne očekujemo probleme s upisima, te napomenula kako su i inače gimnazije popunjenije od strukovnih škola.

Dodala je kako probleme s upisima imaju posebno srednje strukovne škole s trogodišnjim programima i podsjetila kako se zato, kroz kampanju koja je u tijeku a govori o zapošljivosti učenika koji završe strukovna zanimanja, želi postići bolji upis u strukovne škole. Ministrica je napomenula da se i preko dualanoga modela, u kojemu poslodavci učenicima osiguravaju učenje kroz rad, očekuje veće zanimanje učenika

Tema je puno, ali poruka je zapravo da moramo surađivati kako bismo došli do dobrih rezultata. S tim u vezi, Divjak je podsjetila kako su predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja do sada održali sedam skupova s 1300 ravnatelja a sada je red da s osnivačima uskladimo sve korake oko uvođenja kuriklarne reforme u idućoj školskoj godini.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!