Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj u utorak je predstavilo nove nacionalne kriterije za izbor pristupnika na znanstvena i nastavna radna mjesta, koji uvode jedinstveni model vrednovanja i veći naglasak na kvalitetu rada te fleksibilnost karijernih putova
Predsjednik Vijeća Hrvoje Buljan istaknuo je na konferenciji za novinare u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta kako je riječ o obvezi proizašloj iz Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti iz 2022. godine, kojim je Vijeće dobilo zadatak objediniti sedam podzakonskih akata u jedinstveni sustav.
vezane vijesti
Objasnio je da su dosadašnji kriteriji bili različiti među znanstvenim područjima, pa i unutar pojedinih polja, dok novi model integrira postojeće pravilnike u jedinstveni sustav. Kako je naveo, posebno važan bio je Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, odnosno znanstveni kriteriji, koji su se razlikovali po područjima.
Kako je pojasnio, novi model uvodi horizontalne kriterije koji vrijede za sva područja, s ciljem jasnijeg vrednovanja kandidata za najviša radna mjesta.
"Za izbor u trajno zvanje pristupnik mora ispuniti četiri od sedam kriterija“, rekao je Buljan, naglasivši da time postoji određena fleksibilnost. Također je rekao da se kriteriji sada primjenjuju i na institute, što ranije nije bio slučaj te da je za njih izbor donekle zahtjevniji zbog manjeg broja dostupnih kriterija.
Govoreći o znanstvenim kriterijima, istaknuo je da nije povećavan broj radova, već je naglasak stavljen na kvalitetu. Kako je rekao, smatrali su da broj radova "ne odražava nužno kvalitetu", osobito u kontekstu razvoja umjetne inteligencije i velikog broja časopisa.
Uz horizontalne, uvedeni i vertikalni kriteriji
Uz horizontalne, uvedeni su i vertikalni kriteriji koji ostaju specifični za pojedina znanstvena područja, kao i posebni kriteriji koji obuhvaćaju nastavno-stručni, znanstveno-stručni kriterij te institucijski doprinos. Posebni kriteriji su sada uvedeni i u institutima, osim nastavno-stručnog.
Istaknuo je i da je konačni model izrađen u suradnji s Rektorskim zborom te da je prijelazni rok produžen s tri na pet godina, tijekom kojih će kandidati moći birati između starog i novog modela. Potpredsjednica Vijeća Ida Rafaeli ocijenila je kako novi kriteriji donose važan iskorak u načinu vrednovanja znanstvenog rada, posebno kroz omogućavanje divergencije karijernih putova, odnosno prilagodbu različitim akademskim profilima.
Istaknula je da su znanstvene knjige i sveučilišni udžbenici dobili veću težinu te su sada usporedivi s vođenjem projekata i mentoriranjem doktorata, uz naglasak na njihovu ulogu u razvoju hrvatskog znanstvenog jezika.
"Ono što smatramo posebno bitnim je strateška važnost pisanja znanstvenih knjiga i sveučilišnih udžbenika na hrvatskom jeziku, kako bi se njegovao hrvatski znanstveni jezik i hrvatska znanstvena terminologija", kazala je.
Također je naglasila da se po prvi put sustavno vrednuje rad glavnih i izvršnih urednika časopisa. Govoreći o humanističkim znanostima, rekla je da su uvažene primjedbe iz javne rasprave te da je uvedeno kumulativno vrednovanje knjiga, kao i priznavanje različitih tipova publikacija.
"Napravili smo pomak prema modernijem, poštivajući raznolikosti, ali istodobno naglašavajući da imamo puno toga zajedničkog", zaključila je Rafaeli.
