reforma obrazovanja

Ministrica Divjak: Ministarstvo ne zatvara škole

  • Autor: I. I. / Hina
  • Zadnja izmjena 16.04.2019 15:38
  • Objavljeno 16.04.2019 u 15:38
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak

Izvor: Cropix / Autor: Bozidar Vukicevic / CROPIX

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak ustvrdila je u utorak da Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne zatvara škole već, po eventualnom prijedlogu osnivača, može predložiti Vladi promjenu statusa škole (matična ili područna škola) unutar mreže škola, te ocijenila kako to treba dobro zapamtiti

Nakon što su neki mediji nedavno objavili kako 'Ministarstvo znanosti i obrazovanja zatvara škole koje imaju manje od 150 učenika i pripojit će ih matičnim školama', ministrica Divjak pozvala je u utorak novinare na briefing Ministarstvo znanosti i obrazovanja na kojemu su bili i njezini pomoćnici Momir Karin i Vlado Prskalo.

Ministrica smatra kako je briefing prilika da se razjasne neke stvari koje smo, rekla je, 'nažalost, imali priliku čitati i slušati u medijima, a vezano je uz izradu nove mreže škola'. Dodala je kako, 'nažalost nije prvi put da se u Ministarstvu suočavamo s dezinformacijama, pa moramo reći što je istina i koje su namjere vezane uz izradu nove mreže škola i tko ih izrađuje'.

Ministarstvo ne ukida škole, može u konzultaciji s osnivačima predložiti promjenu njihova statusa

Ministrica je ustvrdila kako je cilj nove mreže škola kvalitetno i svima dostupno obrazovanje u Hrvatskoj što se, rekla je, naravno odnosi i na osnovno i srednjoškolsko obrazovanje.

'Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne zatvara škole, već po eventualnom prijedlogu osnivača, može predložiti Vladi promjenu statusa unutar mreže škola i to treba dobro zapamtiti', ustvrdila je ministrica.

Zato, dodala je, 'rado bih da su se oni koji su govorili da ministarstvo zatvara škole, prije toga referencirali na dokument u kojemu to piše, a naravno da to nigdje ne piše niti je na taj način komunicirano'.

Divjak je ocijenila kako je upravo obrnuto i objasnila da prijedlog smjernica za izradu mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja sadrži podatke i ciljeve, te da su o smjernicama u tijeku konzultacije s osnivačima. Istaknula je kako u smjernicima jasno piše da, ako će doći do spajanja i okrupnjavanja programa ili njegova ukidanja, osnivači pri izradi svoga programa moraju uzeti u obzir sve druge činjenice i čimbenike, ne samo financijske nego i demografske, geografske, obrazovne i nacionalne koji se, napomenula je, prije svega, moraju razmotriti na lokalnoj razini.

To pak znači, rekla je ministrica, da u spomenutim smjernicama ne piše ništa što bi govorilo u prilog onima koji tvrde da Ministarstvo znanosti i obrazovanja zatvara škole. Ponovila je kako je u smjernicama jasno istaknuto da je cilj kvalitetno obrazovanje dostupno svima, te objasnila kako je ovo prijelazni period koji omogućava da se napravi nova mreža škola kako bismo ostvarili cilj - da nastava u svim školama bude jednosmjenska u sljedećih desetak godina i da se, na tom vremenskom horizontu, pripremimo kako bismo uveli cjelodnevnu nastavu, a prijelazni period prema cjelodnevnoj nastavi je produženi boravak.

Preko sustava produženoga boravka do cjelodnevne nastave

Smatra da 'takav smjer omogućava i da eventualne viškove u sustavu možemo zbrinuti i preko sustava produženoga boravka, u koji se sada ulaže više od 70 milijuna kuna u više od 200 škola u suradnji s Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku'. Ministrica je dodala kako će se mijenjati i zakon o predškolskom odgoju jer se više od pola tisuće objekata predškolskog odgoja i obrazovanja ili rekonstruira ili gradi pa će, sigurna je, trebati više od tisuću novih radnih mjesta.

Standard komu težimo je pak cjelodnevna nastava koja omogućava da se svima osigura kvalitetna nastava i da u tomu sudjeluju svi koji već rade u školama, istaknula je Divjak.

Što se pak tiče samoga postupka, ministrica je podsjetila kako je Vlada zadužila Ministarstvo znanosti i obrazovanja da izradi smjernice koje su skup podataka i ciljeva, da je na temelju toga održan sastanak s osnivačima kako bi ih se potaknulo da prije no što počne javno savjetovanje o samim smjernicama iznesu svoje prijedloge i komentare kako te smjernice unaprijediti.

Smjernice ne daju popis mreže škola, prijedlog izrađuju osnivači

Ministrica je objasnila da smjernice ne daju popis mreže škola već podatke koji su ionako svima javno dostupni na internetskim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja u ŠeR-u (Školski e-Rudnik), te ciljeve koji proizlaze iz nacionalnih strategija ili podatke i smjernice koji proizlaze iz državnoga pedagoškog standarda koji je na snazi već gotovo deset godina.

Osim toga, rekla je, kada završi cijela procedura izrade smjernica i kada završi javno savjetovanje, osnivači će na svome području odlučiti kakva će biti nova mreža škola.

U tom smislu, dodala je Divjak, kada će se osnivači dostaviti svoje prijedloge, a tražit će se i mišljenje Nacionalnoga vijeća za razvoj ljudskih potencijala, tek tada će prijedlog nove mreže škola ići pred Vladu koja će i donijeti novu mrežu škola.

Dakle, ponovila je ministrica, prijedlog izrađuju osnivači, a jasna je i zakonska procedura, kao i postupak savjetovanja s osnivačima.

'Ne očekujemo uštedu već ulaganje u kvalitetno obrazovanje što prije svega znači da se kvalitetno obrazovanje osigurava u osnovnoj školi, ali se i za srednju školu izrađuju programi koji će imati podlogu na sadašnjim i budućim potrebama tržišta rada', zaključila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!