u metkoviću 39 posto više rođenih
Lani je rođeno najviše djece u posljednjih deset godina, demograf otkriva u čemu je tajna

Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL
U Ogulinskoj rađaoni lani je obavljeno 147 poroda, rođeno je 149 djece odnosno 14 posto više nego godinu dana ranije. Velik je to korak za grad od otprilike 12 tisuća stanovnika, javlja Dnevnik.hr.
Gradonačelnik Dalibor Domitrović porast nataliteta vidi kao rezultat gospodarskog oporavka: 'U posljednjih godinu i pol dana imamo više od 230 radnih mjesta. Isto tako i neke demografske mjere kao što je naknada za novorođenu djecu koja je 2000 kuna.'
-
7
bez nasljednika
Marin Strmota uoči godišnjice svoje ostavke: Ne možemo obmanjivati javnost i govoriti da je super, a nije super
-
104
BORBA ZA NATALITET
Roditelji, pažnja: Pobrojali smo povlastice, subvencije i naknade koje bi nas trebale spasiti od izumiranja
-
32
najavio ministar marić
Nova demografska mjera: 10.000 kuna neoporezive naknade zaposlenicama za novorođenče
Prošlu je godinu u plusu završilo 16 gradova, a negativni trendovi prisutni su u njih 12. Najmanje novorođenih lani je bilo u Osijeku.
Iz grada apeliraju na pomoć države. 'Treba udruženim snagama osigurati i kvalitetno stanovanje i kvalitetno zapošljavanje i kvalitetno obrazovanje što će dalje poticati naravno razvoj obitelji i povećanje broja djece', kaže Romano Krstić, pročelnik grada Osijeka za socijalnu zaštitu.
Demografi porast novorođenih ne pripisuju vladinim mjerama već brojnosti generacije koja je ušla u reproduktivno razdoblje. Upozoravaju i na velik broj umrlih.
'Nama svake godine 16 tisuća ljudi više umire nego što se rađa. I mi to mirno promatramo. Sad vi imate u četiri godine taj gubitak iznosi recimo preko 60 tisuća ljudi', objašnjava demograf Stjepan Šterc. To je grad veličine Slavonskog broda, sedmog po veličini u Hrvatskoj.
U Vukovaru je prošle godine rođeno četiri bebe više. Demograf Dražen Živić objašnjava da je potrebno primijeniti mnogo više mjera nego je Vlada do sada donijela.: 'Moramo govoriti i o aspektu koji se tiče promjene stanja u društvu, ne samo gospodarskog nego i političkog, ideološkog, svjetonazorskog. Hrvatsko je društvo prepuno podjela i to također utječe na kvalitetu života s jedne strane, a onda i na reproduktivno ponašanje, odnosno na povećanje broja iseljenih iz Hrvatske''.