U jeku američko-izraelske operacije protiv Irana, na službenom računu izraelske vojske na X-u pojavile su se snimke dviju neobično označenih bombi tipa GBU-31 pod krilom borbenog aviona F-16C/D Barak. Fotografije su predstavljene uz izvješće o misijama duboko u iranskom teritoriju i iznad glavnog grada Teherana, ali bez dodatnog objašnjenja o samoj bombi.

Vojnim analitičarima pritom su 'zapele za oko' rijetko viđene oznake na bombi koja uključuje crvenu vrpcu oko nosa oružja, kao i crveno obojen čep za nos projektila. Tu je i poznatija žuta vrpca oko nosa bombe, a koja na američkom standardnom streljivu označava da sadrži visokoeksplozivne tvari. Međutim crvena vrpca je daleko neobičnija i rijetko se, ako ikada, viđa na sustavu JDAM.

Prema američkim standardnim oznakama streljiva, crvena vrpca može označavati zapaljivi teret, a tamnocrvena na sivoj podlozi označava da streljivo sadrži nadražujuće sredstvo kakvo se koristi za suzbijanje nereda, pa su pojedini analitičari zaključili da bi JDAM mogao biti zapaljivog tipa.

Jedan od rijetkih primjeraka JDAM-a sa zapaljivim teretom je bomba tipa BLU-119/B Crash PAD (Prompt Agent Defeat), kakvu Izraelci dosad nisu javno prikazali. Ona se koristi s paketom za navođenje, a sastoji se još od upravljačkog dijela, repnih krila za upravljanje te obruča za stabilnost i ograničene mogućnosti jedrenja. Taj se komplet zatim spaja s postojećim tijelom bombe, obično varijantom ili derivatom sveprisutne serije bombi Mk 80.

Spaljivanje agensa bijelim fosforom

BLU-119/B Crash PAD predstavlja primjer specijaliziranog oružja razvijenog za specifičnu taktičku zadaću onesposobljavanja uzletno-sletnih staza i aerodromske infrastrukture. Njezina konstrukcija, koja omogućuje penetraciju i podzemnu detonaciju, čini je učinkovitim sredstvom za stvaranje dugotrajnih oštećenja na kritičnim dijelovima zračnih baza.

Prema dostupnim podacima, Crash PAD razvijen je 2002. godine kao sredstvo za brzo reagiranje u operaciji Iraqi Freedom 2003. godine. Sustav je bio dizajniran za napad na iračke zalihe kemijskog i biološkog oružja i to kombinacijom ubojitog tereta koji se sastojao od približno 65 kilograma eksploziva tipa PBX-109 i 190 kilograma bijelog fosfora. Na taj način visokoeksplozivna bojeva glava s fragmentirajućim djelovanjem prodire u kontejnere s oružjem, nakon čega bojeva glava s bijelim fosforom uništava agense doslovno ih spaljujući, uz što manje posljedice po civile i okoliš.

Valja istaknuti da je korištenje bijelog fosfora u bombama kontroverzno zbog niza pogrešno shvaćenih karakteristika tog elementa u naoružanju. Bijeli fosfor, naime, nije kemijsko oružje, kako se ponekad opisuje, jer je prvenstveno zapaljivo oružje, iako se redovito koristi i za dimne zavjese i označavanje ciljeva. Kako gori na oko 700 stupnjeva Celzijevih, on može nanijeti strašne ozljede, a njegova upotreba u gusto naseljenim područjima krši međunarodna prava ratovanja.

Detalji o korištenju Crash PAD-a u Iraku vrlo su oskudni, ali se čini da je oružje zadržano u inventaru Američkih zračnih snaga (USAF) unatoč tome što je Agencija za smanjenje obrambenih prijetnji SAD-a pokrenula 2011. godine konceptualne studije za prenamjenu BLU-199/B da bi se koristilo sigurnije i jeftinije punjenje korisnim teretom.

Skladišta hlapljivog goriva kao ključni cilj

Zanimljivo je da je IAF tijekom izraelskih udara na Gazu objavio fotografiju jednog od svojih jurišnih helikoptera AH-64D Apache, naoružanog misterioznom inačicom rakete zrak-zemlja Hellfire s istaknutom crvenom prugom obojenom oko sredine tijela. Portal The War Zone tada je pojasnio da je najvjerojatnije riječ o varijanti Hellfirea s termobaričnom bojevom glavom, odnosno zapaljivoj bombi za uništavanje zatvorenih ciljeva.

Nakon što su se internetom proširile rasprave o mogućem značenju Hellfirea s crvenom prugom, IAF je izbrisao objavu o projektilu i zamijenio je sličnom fotografijom na kojoj je prikazan drugi AH-64D kako polijeće sa standardnim Hellfireima. Prema mišljenjima analitičarima, crvene pruge na nedavno objavljenoj fotografiji tajnovitog JDAM-a mogle bi ukazivati na sasvim nešto drugo.

Izrael ima dugu povijest prilagođavanja američkog i drugih oružja svojim specifičnim potrebama, a dotična oznaka mogla bi biti u potpunosti specifična za Izraelske obrambene snage (IDF), što ukazuje na drugačiju, novu inačicu JDAM-a. Stručnjaci ocjenjuju da bi Crash PAD ili nakon drugo streljivo za uništavanje agenasa svakako moglo imati ulogu u trenutnom sukobu.

Podsjetimo, Iran je razvijao kemijsko oružje početkom 1980-ih godina i navodno ga je koristio u Iransko-iračkom ratu, iako ne u mjerilu usporedivom s njegovim tadašnjim protivnikom. Američki State Department je prošle godine izvijestio o neriješenim pitanjima vezanim uz iranske kemijske i biološke aktivnosti, uključujući eksperimente s agensima farmaceutske proizvodnje, te izjavio da Iran 'nije odustao od svoje namjere da provodi istraživanja i razvoj bioloških agensa i toksina u ofenzivne svrhe'.

Pojedini analitičari smatraju da postoji mogućnost da Izraelci koriste Crash PAD za uništavanje tvornica koje proizvode hlapljivo raketno gorivo i druge opasne spojeve. U svojem prošlomjesečnom izvješću, britanski think tank Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) procijenio je da iranska nuklearna postrojenja sadrže niz kemijskih i toksičnih opasnosti, uključujući određene nuklearne materijale. Stručnjaci pak procjenjuju da bi se više o tajnovitom izraelskom projektilu moglo doznati ako se nastave udari na Iran.