Seobu i širenje Slavena analiziralo je tijekom 4 godine više od 30 znanstvenika koji su došli do iznenađujućih spoznaja. Rezultati su upravo objavljeni u časopisu Nature, jednoj od najprestižnijih i najvažnijih svjetskih znanstvenih publikacija
Genski tragovi Slavena dali su konačan odgovor na pitanje o njihovoj pradomovini.
'Pradomovina svih Slavena, pa tako i nas, nalazi se na području gdje se spajaju tri velike države – sjeverna Ukrajina, južna Bjelorusija i zapadna Rusija, oko gornjeg toka rijeke Dnjepra, objašnjava akademik Mario Šlaus, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju u Antropološkom centru HAZU. Slaveni su se naselili u Poljskoj, istočnoj Njemačkoj i Hrvatskoj, no u različitom omjeru prema zatečenom stanovništvu, prenosi HRT.
'U Njemačkoj i Poljskoj 90 posto stanovništva odjednom postaje slavensko. Kod nas je situacija drugačija, je li to zbog toga što mi prelazimo najdulji put, je li zbog toga što se mi naseljavamo u područje koje je ipak bilo dio Rimskog carstva, a ovi nisu, ali mi i tijekom tog putovanja rado primamo strance u svoje redove, to smo vidjeli, genetski. I drugo, jednom kad dođemo na istočnu obalu Jadrana mi rado primamo domaće stanovništvo', kaže Šlaus. Studija je rezultat suradnje Antropološkog centra HAZU, Arheološkog muzeja u Zadru i Instituta Max Planck.
vezane vijesti
'Mnogo je ekipa surađivalo, oni na terenu uzimali su uzorke s lokaliteta koji su arheološki povezani sa Slavenima, i to i prije i poslije promjene u 6. stoljeću. Poslali su nam kosti i mi smo ih analizirali. Najveće iznenađenje bilo je da su na cijelom području ljudi genski vrlo slični, što potvrđuje veliku promjenu stanovništva na kontinentu', kaže Joscha Gretzinger, genetičar s Instituta Max Planck i glavni autor studije. Ova prva sveobuhvatna studija vezana uz posljednju veliku seobu - onu Slavena, pokazala je mnogo više nego što su istraživači očekivali. Ali i postavila temelj za buduća istraživanja o tome kako su se Hrvati snašli u novoj domovini i s kojim su se izazovima suočavali.
