Prema riječima triju europskih diplomata i jednog dužnosnika EU-a upoznatih s raspravama, prijedlog je još u ranoj fazi i zahtijevao bi jednoglasno odobrenje svih sadašnjih članica. Ideja je da bi nove zemlje postupno dobivale puna prava tek nakon što EU provede institucionalne reforme kojima bi se ograničila mogućnost pojedinih država da blokiraju zajedničke odluke vetom, piše Politico.

Ovaj pristup predstavlja novi pokušaj zemalja koje podržavaju proširenje, poput Austrije i Švedske, da ponovno pokrenu proces, a on je trenutačno zakočen zbog protivljenja Budimpešte i nekoliko drugih prijestolnica. One se pak boje da bi nove članice mogle ugroziti njihove nacionalne interese, od tržišne konkurencije do sigurnosnih pitanja.

Fleksibilniji put do članstva

Europska unija proglasila je proširenje strateškim prioritetom, osobito nakon ruske invazije na Ukrajinu. No planovi da broj članica poraste s trenutačnih 27 na 30 u sljedećem desetljeću razotkrili su duboke podjele unutar bloka.

'Buduće članice trebale bi biti obvezne odreći se prava veta dok se ne provedu ključne institucionalne reforme, poput uvođenja glasanja kvalificiranom većinom u većini područja politike', poručio je Anton Hofreiter, predsjednik Odbora za europske poslove njemačkog Bundestaga. 'Proširenje ne smije biti usporeno blokiranjem reformi pojedinačnih država članica EU-a.'

Prema ovom prijedlogu, zemlje koje su već u postupku pristupanja (poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore) mogle bi uživati u većini pogodnosti članstva, ali bez prava veta. To bi im omogućilo pristup fondovima, tržištu i institucijama EU-a, ali uz ograničen utjecaj na donošenje odluka.

Kako tvrde diplomati, o toj ideji se zasad razgovara neformalno među državama članicama i Europskom komisijom. Uključivanje novih zemalja bez punog prava glasa bilo bi fleksibilno rješenje te ne bi zahtijevalo reviziju osnivačkih ugovora EU-a, što je potez koji mnoge članice smatraju politički rizičnim i nepoželjnim.

Frustracija među kandidatima

Do sada su čelnici EU-a inzistirali na tome da je reforma unutarnjih pravila preduvjet za primanje novih članica. Međutim svaki pokušaj ukidanja prava veta naišao je na snažan otpor - ne samo iz Mađarske, nego i iz Francuske i Nizozemske.

Hofreiter smatra da bi model bez punog prava glasa 'osigurao da EU ostane funkcionalan i nakon proširenja'. 'Iz razgovora s predstavnicima država zapadnog Balkana dobivam jasne signale da se ovaj pristup doživljava kao konstruktivan i održiv', rekao je. Upozorio je, međutim, da bi preduvjetovanje članstva potpunom reformom EU-a moglo 'zaustaviti proširenje kroz mala vrata'.

Frustracija u državama kandidatkinjama raste. Mnoge su, poput Crne Gore, provele opsežne reforme, a još su daleko od cilja. Podsjetimo, Podgorica vodi pregovore o pristupanju još od 2012. godine.

'Posljednja zemlja koja je ušla u EU bila je Hrvatska prije više od deset godina, a u međuvremenu je Ujedinjeno Kraljevstvo izašlo', rekao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović za Politico. 'Zato vjerujem da je trenutak da se proces oživi i da EU ponovno postane privlačan klub.'

Ukrajinski zamjenik premijera Taras Kačka također je pozvao na 'kreativna rješenja' za deblokiranje proširenja, upozoravajući da Mađarska već blokira kandidaturu Kijeva. 'Čekanje nije opcija', rekao je Kačka. 'Dok Rusija testira europsku sigurnost dronovima, ona istodobno testira jedinstvo Europske unije.'

Politički otpor i geopolitički kontekst

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen uvrstila je proširenje u središte svoje strategije, najavljujući mogućnost članstva Ukrajine i Moldavije do 2030. godine. No mnoge države članice zasad nisu spremne ubrzati taj proces.

Ranije ovog mjeseca zemlje EU-a odbile su prijedlog predsjednika Europskog vijeća Antónija Coste da se pokrene novi krug pregovora, otkrio je Politico.

U srijedu će se u Londonu održati samit Berlinskog procesa, na kojem će se čelnici zapadnog Balkana - Albanije, BiH, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije - sastati s europskim vođama kako bi razgovarali o dubljoj integraciji kao koraku prema punom članstvu.

Jedan od diplomata EU-a otkrio je da bi Komisija u svom nadolazećem 'paketu proširenja' mogla pokušati ubrzati proces tako da napredak u pregovorima više ne mora svaki put potvrđivati svih 27 članica. Takav bi potez smanjio mogućnost veta Viktora Orbána i sličnih čelnika. Očekuje se i da Komisija predstavi prijedlog unutarnjih reformi koje bi Uniju pripremile za primanje novih članica.

Rusija kao poticaj za širenje

U nacrtu zaključaka predstojećeg samita EU-a u Bruxellesu nema spomena proširenja, što je izazvalo nezadovoljstvo među državama koje snažno podržavaju ulazak novih članica.

'Kada danas pogledamo proširenje, jedno je jasno: moramo postati brži, manje birokratski i učinkovitiji', poručila je austrijska ministrica za Europu Claudia Plakolm. 'Ako EU ne pojača tempo, izgubit ćemo utjecaj u korist drugih aktera koji čekaju zauzeti naše mjesto.'

Proeuropska orijentacija presudila je i na nedavnim izborima u Moldaviji, na kojima je pobijedila predsjednica Maia Sandu. I u Ukrajini je želja za članstvom u Uniji bila glavni motiv za prosvjede na Majdanu 2014. godine, a oni su označili otpor ruskom utjecaju.

'Ukrajinci se već tri i pol godine svakodnevno bore da bi zadržali Rusiju izvan Europe', poručila je povjerenica EU-a za proširenje Marta Kos. 'U Moldaviji je kredibilitet europske perspektive bio presudan. Uvjereni smo da države članice neće ugroziti tu ideju.'

Europskim čelnicima se ne žuri

Unatoč svemu, mnogi europski čelnici ne žure s proširenjem, svjesni sve jače podrške desnim populističkim strankama u vlastitim zemljama.

Njemački kancelar Friedrich Merz u srpnju je izjavio kako ne očekuje da će se Ukrajina pridružiti Uniji u okviru aktualnog sedmogodišnjeg proračuna koji traje do 2034. godine. 'Članstvo Ukrajine vjerojatno neće imati nikakav neposredan utjecaj na srednjoročnu financijsku perspektivu Europske unije', rekao je tada Merz.