Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u ponedjeljak je apelirala na Vladu da ne podiže minimalnu plaću u 2026. godini, već da prioritet bude očuvanje radnih mjesta
Nastavak strelovitog rasta troška rada, tvrde u HUP-u, izravno bi ugrozio radna mjesta, investicije i konkurentnost gospodarstva, osobito prerađivačke industrije, te bi generirao dodatni rast stope inflacije.
Suprotno uvjerenju javnosti da kompanije izvlače 'rekordnu' dobit i slabo plaćaju radnike, realnost je, ističu HUP-ovci, sasvim drugačija. Mnoge industrijske tvrtke zbog prebrzog rasta troška rada posluju 'na nuli' ili s minimalnim profitnim maržama pa su u dijelovima proizvodne industrije već počela opuštanja.
vezane vijesti
'Ako se trend nekontroliranog rasta plaća nastavi, riskiramo zatvaranje tisuća radnih mjesta i pad konkurentnosti izvoznog sektora. Predlažemo stoga jednogodišnju odgodu povećanja minimalne plaće, kao i to da se promjena minimalne plaće u budućnosti uredi jasnom i predvidljivom formulom, a ona bi je automatski, bez pritiska, iz godine u godinu usklađivala s inflacijom i rastom produktivnosti, baš kao što to čine brojne europske zemlje', rekao je Mislav Balković, predsjednik HUP-a.
Profitabilnost hrvatskih tvrtki niža je od prosjeka EU-a za 55 posto, a dobit koju ostvaruju nije dovoljna za daljnji rast plaća i za nužno investiranje u proizvodne kapacitete i tehnologiju, posebno u radno intenzivnim tvrtkama u prerađivačkoj industriji, onima koje zapošljavaju preko dvjesto tisuća radnika. Investicije privatnog sektora rasle su samo 0,4 posto u 2024. godini, što pokazuje da su gotovo sve nove investicije zapravo zaustavljene.
S druge strane, ističu u HUP-u, ukupna primanja po zaposlenom povećala su se najviše u Uniji, rekordnih 72 posto, odnosno umanjeno za stopu inflacije realno 42 posto, a minimalna plaća gotovo se udvostručila – rasla je čak 92 posto u samo pet godina.
Plan vlade Andreja Plenkovića je da minimalac u naredne tri godine poraste na 1250 eura. Prema istraživanju HUP-a među njegovim članovima, 16 posto poslodavaca to ne bi moglo izdržati, a dodatnih 32 posto moralo bi zaustaviti investicije. U prerađivačkoj industriji svaka četvrta tvrtka morala bi zatvarati radna mjesta, a dodatnih 43 posto zaustavilo bi investicije.
'Naš apel je motiviran prije svega očuvanjem radnih mjesta, preživljavanjem poslodavaca i industrije. Razumijemo i socijalnu komponentu minimalne plaće te želimo nastavak rasta svih plaća, uključivo minimalca, pri čemu bi tempo rasta trebao pratiti realne mogućnosti, odnosno rast produktivnosti. Jednom izgubljena radna mjesta teško se vraćaju, a jednogodišnjom odgodom njezinog daljnjeg rasta osigurali bismo ugroženim sektorima industrije mogućnost pokretanja investicija i zadržavanje radnih mjesta', istaknula je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.
HUP-ovi prijedlozi za usklađivanje minimalne plaće
1. Usklađivanje minimalca s inflacijom i realnim rastom produktivnosti po formuli (=%inflacija ± %rast produktivnosti). U godini poput ove, u kojoj inflacija iznosi oko četiri posto, a produktivnost pada oko jedan posto, minimalna plaća povećala bi se za tri posto.
2. Povećati i vezati osnovni odbitak za iznos bruto 1 minimalne plaće jer ako ona ima i socijalnu komponentu, onda je upitno zašto oporezivati takve plaće.
3. Radi ravnopravnosti domaćih i stranih radnika treba propisati maksimalni trošak smještaja, koji je dio minimalne plaće, ako taj smještaj zaista plaća poslodavac.
