UMIROVLJENICI IZRAČUNALI

'Između obećanja i stvarnosti razlika je 10 milijardi kuna'

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 17.04.2014 11:09
  • Objavljeno 17.04.2014 u 11:00
Šefovi Kukuirku koalicije, nakon dvije i pol godine na vlasti, tek su drugi put stali pred novinare. Razlog je njihov politički interes - želja da pobijede na izborima za Europski parlament. Premijer i šef SDP-a Zoran Milanović uvjeren je da imaju velike

Šefovi Kukuirku koalicije, nakon dvije i pol godine na vlasti, tek su drugi put stali pred novinare. Razlog je njihov politički interes - želja da pobijede na izborima za Europski parlament. Premijer i šef SDP-a Zoran Milanović uvjeren je da imaju velike

Izvor: Cropix / Autor: Tomislav Kristo

Blok umirovljenici zajedno (BUZ) u današnje medijskom priopćenju osvrnuli su se na tvrdnje premijera Zorana Milanovića kako je The Economist pogriješio kad je Hrvatsku svrstao među 10 najgorih ekonomija

Njihov dopis prenosimo u cijelosti:

'Prekjučer nas je naš premijer počastio svojim najnovijim biserom o tome da je The Economist pogriješio kada je Hrvatsku svrstao među 10 država s očekivanim najgorim ekonomskim rezultatom ove godine. Možda će on zajedno s članovima vlade ispijati šampanjac ako na kraju godine budemo 11. država s najgorim ekonomskim rezultatima, ali malo kome drugome će biti do fešte.

U obrani svoje teze gospodin Milanović je naveo kako je The Economist pogriješio prije 12 godina kada je prognozirao pad industrijske proizvodnje u Njemačkoj. Pošto je kukuriku vlada stara nešto više od dvije, za svih nas gospodarski mučne godine, mi nećemo ići niti približno u tako daleku prošlost da bi naveli njene pogreške poznate svima nama.


Za početak tih grešaka ćemo uzeti kao primjer našeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka koji smatra da Hrvatskoj ne nedostaju radna mjesta ili išta sličnog njima nego smatra da nam jedino nedostaje optimizam. Kada bi Hrvati imali samo malo optimizma odmah bi našli posao, odmah bi nestao proračunski deficit, odmah bi po njemu svi problemi bili riješeni bez da on išta učini. Mi iz BUZ-a pak smatramo da je on jedna od grešaka ove Vlade, ali očito premijer smatra da to nije istina.

Kao drugu grešku naveli bismo sve vezano uz smjenom pomoćnika ministra rada i mirovinskog sustava Darija Baron. Da li je gospodin Baron bio sposoban ili nesposoban na svom radnom mjestu mi ne znamo, ali znamo da se samo 7 dana nakon njegove smjene ministarstvo potpuno pogubilo najavivši i obustavljanje zapošljavanja za 1.600 kuna samo da bi ih koji dan potom vratili natrag jer će program biti financiran od EU. Pored ostalih poslova Dario Baron je bio zadužen za izvlačenje EU novaca za taj i slične projekte. Mi smatramo da je njegova smjena bila greška, a u doba ove afere to je sigurno mislio i SDP !?

Nema nikakve daljnje potrebe da ovdje nabrajamo ono što mi smatramo greškama jer je dovoljno reći kako je Hrvatska ovu godinu pala za jedno mjesto po zaštiti stranih investicija. Sada smo u istoj ligi s Obalom Bjelokosti, Etiopijom i Nigerom dok zaostajemo za Butanom i Mauritanijom, a Uzbekistan i Jemen su jednostavno toliko bolji od nas u zaštiti stranih investicija da je to teško zamisliti.

Možda bi nama svima u Hrvatskoj ministar Vrdoljak mogao objasniti tko će investirati u državu koja je 21. najgora na svijetu po zaštiti stranih investicija? Mi pretpostavljamo da Vrdoljak stranim investitorima govori kako trebaju biti optimistično raspoloženi pa njihove investicije u Hrvatskoj sigurno neće propasti!! Na žalost strani investitori nisu toliko optimistični pa bježe od Hrvatske kao vrag od tamjana.
Normalno da očekujemo kako će premijer Zoran Milanović nazvati tu studiju o zaštiti stranih investicija Svjetske banke greškom jer za razliku od kukuriku Vlade Svjetska banka, The Economist i svi drugi griješe.

Gotovo godinu dana nakon pobjede na parlamentarnim izborima 2011. kukuriku Vlada ili preciznije njena saborska većina je izašla s projekcijama rasta BDP-a i možemo slobodno reći ekonomskog procvata Hrvatske. Danas samo 18 mjeseci kasnije razlika između toga što su tada obećali i tmurne hrvatske stvarnosti iznosi više od 10 milijardi kuna, dok će konačna razlika krajem 2015. godine biti veća od 30 milijardi kuna.'

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!