bliski suradnik radovana karadžića

Idejni začetnik podjele BiH, Karadžićeva desna ruka, Gospodin Ne: Podsjećamo na životni put ratnog zločinca koji je i nakon odležane kazne nastavio širiti mržnju s Pala

  • Autor: An. S.
  • Zadnja izmjena 15.09.2020 21:26
  • Objavljeno 15.09.2020 u 21:28
Momčilo Krajišnik

Momčilo Krajišnik

Izvor: EPA / Autor: BAS CZERWINSKI / POOL

Pandemija koronavirusa pokosila je i Momčila Krajišnika, osuđenog ratnog zločinca i jednog od najbližih suradnika Radovana Karadžića tijekom rata u BiH, za kojeg je u utorak stigla informacija da je preminuo u Sveučilišnom kliničkom centru (UKC) u Banjoj Luci. Krajišnik je bio dio vrhuške bosanskih Srba koja je u ime velikosrpskih ekspanzionističkih ciljeva počinila nebrojene zločine

Krajišnika je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) 2009. godine pravomoćno osudio na 20 godina zatvora proglasivši ga odgovornim za zločine nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini tijekom rata što se vodio od 1992. do 1995. godine. Sud ga je prvotno osudio na 27 godina robije, ali je kazna smanjena nakon žalbenog postupka.

Konkretno, proglašen je krivim za progon, deportacije i prisilno premještanje bosanskih muslimana i Hrvata, uključujući žene, djecu i starije.

Međutim oslobođen je krivice za genocid i sudjelovanje u genocidu, a u žalbenom postupku odbačene su optužbe koje su se odnosile na ubojstva i istrebljenje. Žalbeno vijeće čak je dovelo u pitanje postojanje udruženog zločinačkog pothvata za koji je osuđen. Iako je potvrdilo zaključak Raspravnog vijeća da je Krajišnik dijelio namjeru da se počine prvobitni zločini deportacije, prisilnog premještanja i progona, Žalbeno vijeće zaključilo je da vijeće nije identificiralo kada su ta djela i postala dio zajedničkog cilja udruženog zločinačkog pothvata.

Reagirajući na pravomoćnu presudu, poznata aktivistica iz BiH, predsjednica Društva za ugrožene narode Fadila Memišević te je 2009. godine izrazila 'veliko razočarenje', istaknuvši da je riječ o 'uvredi i ruganju žrtvama' jer je Krajišnik pripadao establišmentu ratnog vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića.

Kazala je da je Krajišnik bio idejni začetnik i genocida i masovnog protjerivanja, ali i idejni začetnik podjele BiH. Razmjere zločinačke politike koju je provodio Karadžić na svojoj koži su osjetili i brojni bosanskohercegovački Hrvati koji su živjeli na području današnje Republike Srpske. Od prijeratnih oko 220.000 Hrvata koji su živjeli na području Republike Srpske, prema podacima Katoličke crkve, danas ih ima tek oko 15.000, ali se njihov broj smanjuje iz godine u godinu.

Krajišnik je zatvorsku kaznu, nakon pravomoćnosti presude, služio u Velikoj Britaniji, a na slobodu je pušten 2013. godine, nakon odslužene dvije trećine kazne. Poslije povratka u Bosnu i Hercegovinu lokalni Srbi su ga dočekali kao heroja. Od tada je živio na Palama i ostao je društveno aktivan promovirajući istu politiku zbog koje je i osuđen, prvenstveno kroz udrugu koju je osnovao, Stvaraoci Republike Srpske.

U intervjuu koji je dao 2013. godine za jedan sarajevski medij jasno je poručio da mu je žao što Srbi nisu osvojili i glavni grad BiH.

'Nemam simpatija prema Miloševiću jer vam je dao Sarajevo. Milošević vam je dao Sarajevo uz čašu viskija. Ako bi netko trebao slaviti Miloševića, onda ste to vi', kazao je tada Krajišnik.

  • +30
  • +27

Momčilo Krajišnik

Izvor: EPA / Autor: Anja__Niedringhaus

Momčilo Krajišnik rođen je u mjestu Zabrđe, koje administrativno pripada Sarajevu, 1945. godine. Po struci je ekonomist, a mediji ga opisuju kao vrlo konzervativnu i religioznu osobu. Karijeru je započeo 1968. godine u Energobanci u okviru Energoinvesta, jedne od najuspješnijih kompanija u tadašnjoj Socijalističkoj Republici BiH. Sedam godina poslije, piše Avaz, postaje potpredsjednik Poslovodnog odbora Tvornice termo aparata - TAT. Početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća ova tvrtka je dobro poslovala, kako navode, zahvaljujući proizvodnji dijelova za ruske nuklearke.

Rat je dočekao kao financijski direktor u sarajevskom Energoinvestu. U vrijeme pred raspad Jugoslavije prvi put završio je u zatvoru zbog malverzacija oko izgradnje vikendice za sebe i Radovana Karadžića na Palama. Presuda je kasnije preinačena u oslobađajuću. Zatvaranje je iskoristio da se u vremenu užarenih međunacionalnih tenzija predstavi kao žrtva, tvrdeći da se iza rešetaka našao samo zato što je Srbin.

Bio je jedan od osnivača Srpske demokratske stranke, SDS-a. Nakon prvih višestranačkih općih izbora u BiH, koja se tada još uvijek nalazila u sastavu Jugoslavije, 20. prosinca 1990. izabran je za predsjednika Skupštine. Na raspravi o raspisivanju referenduma o neovisnosti 25. siječnja 1992., čemu su se protivili bosanski Srbi, smijenili su ga zastupnici muslimanskih i hrvatskih stranaka, a naslijedio ga je Mariofil Ljubić. Srpski zastupnici i Krajišnik tada su je napustili, a epilog je bilo formiranje paralelnih srpskih institucija u BiH.

tportal

Izvor: EPA / Autor: ANJA NIEDRINGHAUS

Nakon toga formirana je Srpska Republika Bosna i Hercegovina, preteča današnje Republike Srpske, a Krajišnik je postao predsjednikom novoformirane Narodne skupštine Srpske Republike BiH, kasnije Narodne skupštine RS. S te pozicije aktivno je provodio ratnu politiku bosanskih Srba, koja je kampanjom ubojstava, silovanja i etničkog čišćenja imala kao cilj formiranje etnički čistog srpskog prostora u Bosni i Hercegovini. Skupština je odmah počela s uspostavom paralelnih struktura vlasti te je 12. svibnja osnovala i vojsku na čije čelo je postavljen Ratko Mladić, kojem se trenutno sudi u Haagu zbog ratnih zločina počinjenih u BiH.

Krajišnik je bio sudionik mirovnih pregovora o BiH u američkom gradu Daytonu 1995. godine, a kasnije ga je Richard Holbrooke, specijalni američki izaslanik za Balkan, opisao kao Gospodina Ne jer je bio beskompromisan i tvrd pregovarač.

Nakon Daytonskog sporazuma, kojim je zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini i nakon što su formirane nove državne institucije, 1996. godine postao je član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda. Na toj se dužnosti zadržao dvije godine. Sve sjednice Predsjedništva dok je u njemu bio Krajišnik održavale su se u Zemaljskom muzeju BiH i predgrađu Sarajeva - Lukavici, koja je pripala Republici Srpskoj, jer srpski član nije priznavao državnu instituciju u koju je bio izabran te nije želio dolaziti u zgradu Predsjedništva BiH u Sarajevo.

Po nalogu tužiteljstva Haškog suda, 2000. godine uhitili su ga francuski vojnici iz sastava tadašnjeg SFOR-a. Redateljica Anna Roch snimala je dokumentarni film 'Operacija Kra', a on u detalje govori o dramatičnom hvatanju jednog od ratnih vođa bosanskih Srba na Palama u travnju 2000. godine. Francuski specijalci prikrali su se pod okriljem noći s prigušivačima na puškama, digli u zrak kućna ulazna vrata i uhvatili ratnog zločinca za kojim je ICTY netom prije raspisao tjeralicu.

Francuski vojnici znali su da Krajišnik živi s roditeljima, ali su se pribojavali reakcije stanovnika kada eksplozija na ulaznim vratima kuće otkrije početak akcije. 'Na Palama je nepovjerenje na svakom koraku, a oružja ima u svakoj kući', otkrili su sudionici operacije u jednom razgovoru. Uhićen je u pidžami, a u ruci mu je bio Colt 45 koji je bacio i podignuo ruke, na koje su mu odmah stavljene lisičine. Iako je eksplozija probudila cijele Pale, nitko nije reagirao, a Krajišnik je strpan u helikopter i prevezen u zatvor.

Nezacijeljeni ožiljci zločinačke politike čiji je Krajišnik bio jedan od predvodnika i dalje su prisutni posvuda u Bosni i Hercegovini.

'Momčilo Krajišnik jedan je od najvećih zločinaca u povijesti Europe. Ostat će upamćen kao potpisnik šest strateških ciljeva jedne genocidne politike', kazao je za Fenu član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić neposredno nakon vijesti da je preminuo.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!