ZEMLJA (NE)ZNANJA

Hrvatski učenici u usporedbi sa svijetom - ispodprosječni

učenici škola državna matura

učenici škola državna matura

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Igor Sambolec

Rezultati OECD-ova istraživanja PISA pokazali su da hrvatski petnaestogodišnjaci zauzimaju tek 38. mjesto od 65 zemalja te su znanju ispod prosjeka po snalaženju u matematičkoj, čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti

Slika prosječnog učenika, koju je Hrvatska predočila svijetu i dostupna je u 65 zemalja od utorka u 11 sati, izgleda ovako: pohađa strukovnu školu, prolazi s mršavom četvorkom, čita kad baš mora, živi s mamom, tatom, često i bakom ili djedom, a u usporedbi u znanju s vršnjacima iz svijeta, na skali od jedan do šest ima trojku, piše Vjesnik.

Više od četvrtine učenika smatra da je čitanje čisti gubitak vremena, 46 posto ih čita samo kad mora, a 26 posto ih ne može mirno sjediti i čitati dulje od nekoliko minuta. Oko 60 posto ih ne voli knjižnice i nije sretno kada na dar dobije knjigu. Oko 40 posto ih tvrdi da nastavnika hrvatskog jezika nitko i ne sluša na satu, a trećina učenika nastavu doživljava kao metež i galamu.

Za usporedbu, najbolji učenici iz Hrvatske, gimnazijalci, zaostaju debelih 70 bodova od prosječnih učenika iz Šangaja. Upravo je ta kineska pokrajina zauzela prvo mjesto po znanju svojih učenika, potukavši tako tradicionalno najbolji obrazovni svjetski sustav - finski.

Iako im lektira i čitanje nisu omiljeni, hrvatski su srednjoškolci iz čitalačke pismenosti pokazali još i najbolje rezultate, smjestivši se na 36. mjesto s prosječnim rezultatom od 476 bodova i padom za jedan bod u odnosu na 2006. Pritom ih oko 22 posto nije zadovoljilo minimalne kriterije ili, po našoj skali ocjena - palo je na testu, dok ih je tek 3,2 posto s najboljim ocjenama.

Učenici nam se puno bolje snalaze kad treba pronaći određeni podatak i pristupiti mu nego kada je riječ o primjeni tog rezultata, odnosno o tumačenju i objedinjavanju.

Ono što zabrinjava je, naravno, matematika, gdje je Hrvatska zauzela 40. mjesto (posljednji put bili smo 36.). Čak trećina učenika ne prolazi razinama znanja i sposobnosti u matematičkoj pismenosti, a tek ih je 0,6 posto na najvišoj, šestoj razini.
Ukupno, Hrvatska ima 140 bodova manje od Šangaja. Ispodprosječno, 37. mjesto, zauzeli smo i po znanju i sposobnosti učenika u prirodoslovnim predmetima, biologiji, kemiji, fizici, dijelom zemljopisu, pri čemu smo na međi između Italije i Mađarske.
Prirodoslovlje ne prolazi oko 18 posto hrvatskih srednjoškolaca, a na najboljoj razini našlo se njih 0,2 posto. Nikad se neće saznati iz kojih škola dolaze najlošiji učenici jer su ti podaci izbrisani iz baze podataka.

Učinila je to nacionalna projekt-menadžerica PISA-istraživanja Michelle Braš Roth jer želi zaobići nove tužbe srednjih škola. Istraživanje, kažu u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, ne služi da bi se isticali najbolji ili najlošiji, nego da bi se popravio obrazovni sustav u cjelini.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi