susret u zaprešiću

[FOTO] Plenković na sastanku sa županima: Dobro smo odgovorili na izazove proteklih mjeseci

  • Autor: M. Šu./Hina
  • Zadnja izmjena 15.10.2021 16:06
  • Objavljeno 15.10.2021 u 16:06
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Premijer Andrej Plenković poručio je da se država u šest mjeseci, od posljednjeg sastanka sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Zajednice općina, dobro nosila s izazovima borbe protiv covida-19, ostvarenja dobrih turističkih rezultata te očuvanjem radnih mjesta.

Plenković je u uvodnome obraćanju predstavnicima jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLS) u petak u Zaprešiću istaknuo da je je petogodišnja praksa takvih sastanaka stvorila sinergiju i povjerenje te intenzivan zajednički rad.

Prvi sastanak u tom formatu održan u Zagrebu, 19. prosinca 2016. godine, radi uspostave načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama te je tada je dogovorena praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom, radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja.

Sada se, rekao je danas Plenković, nalazimo u fazi političke stabilnosti, a Vlada, župani, gradonačelnici i načelnici zajedno će raditi u sljedeće tri godine na boljitku u svim mogućim aspektima života građana.

Turistička sezona iznad svih očekivanja

Uz nastavak politike funkcionalne i fiskalne decentralizacije, gdje god je to moguće i svrhovito, naglasio je, od zadnjeg susreta u lipnju suočili smo se s tri izazova.

Prvi je nastavak borbe protiv covida-19, rekao je te naglasio da je Hrvatska u uvjetima pandemije tijekom cijelog ljeta uspjela na karti ECDC-a ostati u narančastom te su ostvareni izvrsni rezultati u turističkoj sezoni.

"Iznad svih očekivanja, što je bio drugi izazov", dodao je navevši da je ostvareno 80 posto dolazaka u odnosu na rekordnu 2019. godinu, kao i da se odlično razvija posezona.

Ključnim je premijer ocijenio treći izazov - proces očuvanja radnih mjesta koji je, rekao je, prošao uspješno.

"Izbjegli smo društveni rascjep, kao i val otpuštanja i val stečajeva, i osigurali smo egzistencije hrvatskim obiteljima", istaknuo je Plenković te rekao da je Vlada pritom namjerno trenutno odustala od politike smanjenja deficita kako bi bila u stanju to sve osigurati.

Mjere su rezultirale većim brojem zaposlenih i osiguranika nego što je to bilo 2019. godine, prije covid krize i to smo razdoblje, dodao je, zaokružili bez najgorih posljedica za ekonomiju i naše građane.

Osvrnuo se i na rast cijene energenata te podsjetio na jučerašnju Vladinu Uredbu kojom je na 30 dana ograničila maloprodajnu cijenu benzina na 11,10, a dizela na 11 kuna, opisavši ju kao "intervencionizam kada treba".

"Reagirali smo na vrijeme da spriječimo daljnji udar na standard naših građana zbog rasta cijena goriva", poručio je premijer te dodao je da će Vlada pratiti daljnji razvoj situacije.

Podsjetio i da je Vlada pomogla Gradu Zagrebu, Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji novcem koji im omogućava normalno funkcioniranje u zahtjevnim okolnostima nakon potresa. "U najvećoj krizi stvorili smo najbolje preduvjete za razvoj", rekao je.

  • +12
  • +9

Sastanak Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina u Zaprešiću

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Božinović: Neujednačena je spremnost JLS-a na krizne situacije

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović govorio je o ulozi i obvezama JLS-a u sustavu Civilne zaštite.

Od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave usvojenu procjenu rizika od velikih nesreća ima njih 514 (92,4 posto), dok četiri jedinice nemaju obvezu izrade (jer nema izraženih rizika), a njih 386 (69,4 posto) ima usvojen plan djelovanja civilne zaštite, naveo je.

Kod jedinica regionalne samouprave, dodao je, sve županije i Grad Zagreb imaju usvojenu procjenu rizika velikih nesreća, njih 13 ima usvojen plan djelovanja civilne zaštite, a 10 ima usvojen vanjski plan civilne zaštite.

Temeljem izvješća Područnih ureda za Civilnu zaštitu, naveo je da je ukupna razina spremnosti temeljnih operativnih snaga sustava (vatrogastva, HGSS-a, Hrvatskog Crvenog križa) procijenjena visokom, dok je razina spremnosti postrojbi civilne zaštite na razini lokane i regionalne samouprave zadovoljavajuća.

Tu je razina spremnosti neujednačena, upozorio je i zamolio župane i gradonačelnike, kao i načelnike općina, da se osobno uključe u aktivnosti pripreme za katastrofe i izvanredne situacije. 

Delegiranje tih poslova nije dobro, upozorio je, što se i pokazalo kod potresa te u koronakrizi. "Oni koji imaju najveće izborni legitimitet moraju se izravno obučavati i voditi računa o svim aktivnostima", poručio je.

Beroš: Potreban novi dogovor o formiranju cijena zdravstvenih usluga u okviru HZZO

Ministar zdravstva Vili Beroš iznio je podatke o broju oboljelih od covida-19 u zemlji, odnosno po županijama, gdje je u najpovoljnijoj poziciji Istra, a referirao se i na, kako je rekao okupljenim lokalnim čelnicima, "vašu i našu bolnu temu - poslovanje bolnica".

Rashodi za zaposlene, naveo je, porasli su za 12 posto u odnosu na isto razdoblje  prošle godine, a razlog leži u pravima koji proizlaze iz kolektivnih ugovora, kao i isplatama zbog tužbi u općim bolnicama po osnovi prekovremenog rada.

Samo ove godine osnovica za obračun plaće svih zaposlenih u državnom i javnom zdravstvenom sektoru porasla je za četiri posto, istaknuo je.

"Tu činjenicu moramo akceptirati i pred nama je jedan novi dogovor o formiranju cijena zdravstvenih usluga u okviru HZZO-a jer, jednostavno, ove promjene moraju biti akceptirane i moraju biti prepoznate u cijeni zdravstvenih usluga", rekao je.

Predstavio je i strukturu duga u zdravstvu koja pokazuje da opće bolnice "predstavljaju samo 24 posto ukupnih dugova, 74 posto je dug državnih bolnica te jedan posto specijalnih bolnica.

Iznio je i podatke vezane uz izvršenje ugovornih obveza prema HZZO-u te rekao da su u prvih devet mjeseci ove godine razinu ugovorene zdravstvene zaštite preko limita izvršile jedino opće bolnice u Puli i Zadru.

 "Molim predstavnike zdravstvenih vlasti svih drugih županija da razmotre objektivne i subjektivne razloge zašto je tome tako, jer je potpuno jasno da ćemo u buduće morati financijski transparentnije i jasnije određivati te limite i sagledavati stupanj izvršenosti", poručio je.

O izradi državnog proračuna za 2022. godinu i pripremama za uvođenje eura kao službene valute govorio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, a ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak o prilikama koje nude europski fondovi u financijskom razdoblju 2021.-2027.

Rebalans državnog proračuna za ovu i prijedlog za iduću godinu bit će na Vladi do kraja listopada, najavio je Marić rekavši da će rashodna strana u rebalansu biti povećana zbog troškova za očuvanja radnih mjesta, dugova bolnica veledrogerijama, povećanja plaća državnih i javnih službenika i indeksacije mirovina koja je veća zbog većih stopa inflacije.

Proračunski deficit će biti oko 3,8 posto, a unutar tri posto iduće godine, dodao je te najavio izradu novog zakona o proračunu, koji, kako je rekao, lokalnih jedinicama donosi relaksaciju uvjeta zaduživanja.

Kao domaćini, kolege te članove Vlade pozdravili su predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić, zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec i Željko Turk predsjednik Udruge gradova te gradonačelnik Zaprešića koji sutra obilježava Dan grada.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!