fleksibilizacija

EU razmatra popuštanje klimatskih ciljeva kako bi postigao novi sporazum

26.10.2025 u 21:48

Bionic
Reading

Zemlje Europske unije pregovaraju o prijedlozima kako poduzećima pružiti fleksibilnost u postizanju klimatskih ciljeva, pokazao je nacrt dokumenta EU-a, dok ta politička zajednica pokušava dobiti podršku vlada za novi cilj smanjenja emisija do 2040. godine

EU pregovara o pravno obvezujućem cilju smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. godine i pokušava ga odobriti prije nego što se svjetski čelnici 6. studenoga okupe na samitu UN-a o klimi COP30.

Ugljični krediti

Međutim, mjeseci pregovora dosad nisu iznjedrili sporazum jer su neke vlade odustale od zelenih mjera i izrazile zabrinutost oko načina financiranja tranzicije na gospodarstvo niskih ugljičnih emisija zajedno s prioritetima poput obrane i revitalizacije industrije.

U nacrtu kompromisnog prijedloga EU-a, koji je na uvid dobio Reuters, zemlje su izradile planove koji bi omogućili EU-u da revidira cilj do 2040. svake dvije godine, što bi potencijalno omogućilo Bruxellesu da olabavi cilj u budućnosti.

Nacrt bi također u zakon uveo obvezu da, ako šume apsorbiraju manje emisija CO2 od očekivanog ili se tehnologije za uklanjanje CO2 iz atmosfere razvijaju sporije od planiranog, druge industrije ne budu prisiljene brže smanjivati ​​emisije kako bi ostvarile cilj za 2040. godinu.

"Mogući nedostaci u jednom sektoru ne bi trebali biti na štetu drugih sektora", navodi se u nacrtu od 25. listopada.

Novi kompromis odražava zahtjeve koje su čelnici vlada EU-a iznijeli na samitu prošlog tjedna, gdje su raspravljali o "uvjetima omogućavanja" postizanja zelenih ciljeva, a da to ne znači veće račune energije za građane. Uvjeti bi također trebali poticati poduzeća da se odupru jeftinom kineskom uvozu i američkim carinama.

Nije izmjenjen cilj

Predstavnici zemalja EU-a pregovarat će o prijedlogu sljedeći tjedan, prije nego što njihovi ministri zaštite okoliša pokušaju odobriti cilj 4. studenoga.

U nacrtu prijedloga nije izmijenjen cilj smanjenja emisija od 90 posto od onih 1990. godine, kao ni 3 posto cilja koji se može postići kupnjom tzv. stranih ugljičnih kredita, umjesto domaćih, iako zemlje još uvijek raspravljaju o tome. Francuski predsjednik Emmanuel Macron prošli je tjedan izjavio da bi krediti potencijalno mogli pokriti do 5 posto.

Video: Ove europske zemlje najbolje su za život u mirovini

Ove europske zemlje najbolje su za život u mirovini Izvor: EPA / Autor: EPA/Pixsell/Neven Bučević

Naime, ugljični krediti ili kompenzacije znače financiranje projekata koji smanjuju emisije CO2 izvan EU-a umjesto smanjenja vlastitih emisija stakleničkih plinova. Poznati su primjeri obnova šuma u Brazilu ili tranzicija gradova s benzinskih autobusa u električne.

Kupac "kredita" financiranje nekog zelenog projekta u inozemstvu ubraja u postizanje svog cilja.

U pokušaju da pridobije vlade koje su prema prijedlogu skeptične, Europska komisija obećala je izmjene drugih zelenih mjera, uključujući razmatranje ublažavanja zabrane automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem iz 2035. nakon pritiska Njemačke i Italije.

Predstavnici Danske, koja predsjedava EU-om i sastavila je dokument, odbili su komentirati.

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal

IZLOŽBA U KONGRESNOJ KNJIŽNICI

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku

28.08.2012 u 06:00

Bionic
Reading

U američkoj Kongresnoj knjižnici ovo ljeto je posvećeno izložbi 'Books That Shaped America', koja traje do kraja rujna i predstavlja književne naslove koji su ponajviše oblikovali američku nacionalnu psihologiju. Među 88 odabranih knjiga nalaze se, između ostaloga, književni klasici, Biblija, ali i slavna kuharica 'The Joy of Cooking' Julije Child

Američka Kongresna knjižnica ovoga je ljeta, od 25. lipnja do 29. rujna, dio svojeg galerijskog prostora odvojila za intrigantnu izložbu o knjigama koje su oblikovale američko nacionalno biće. 'Books That Shaped America' edukativna je izložba koja predstavlja 88 naslova, za čiju je selekciju zaslužena skupina povjesničara, kustosa, literata i znanstvenika okupljena pod pokroviteljstvom Odjela za rijetke knjige Kongresne knjižnice.

Direktor tog odjela Mark Dimunation je u razgovoru za National Public Radio objasnio kako su došli do konačne selekcije: 'Tražili smo knjige – literarne ili znanstvene – koje su u sebi sadržavale obilježja određenog doba u povijesti Amerike, a koje su Amerikanci prepoznali kao svoje. Cilj nam nije bio stvoriti ulitimativnu i neupitnu listu, nego potaknuti na diskusiju oko važnosti književnosti.' Organizatori izložbe također ističu kako nije bilo posebnih pravila u vezi kronologije ili žanra kada je riječ o izboru, a i broj od 88 knjiga je nastao kao izraz ograničenosti količine prostora za postav izložbne.

Ipak, teško je poreći da knjige koje su dospjele na listu nisu pametno izabrane. Među najstarijim naslovima tu je 'Common Sense' Thomasa Painea iz 1776., kao i pamfleti Benjamina Franklina koji su u njegovo vrijeme bili iznimno čitani i utjecajni. Ne čudi ni što se na listi našla 'Čiča Tomina koliba' Harriet Beecher-Stowe iz 1852., roman koji je sentimentalno, ali vrlo politički efektno tematizirao problem ropstva na američkom Jugu. Taj se roman već u prvoj godini izdavanja prodao u tada vrtoglavih 300 tisuća primjeraka, te je, kako kažu iz Kongresne knjižnice, 'bio iznimno utjecajan u širenju raspoloženja protiv ropstva u godinama pred Američki građanski rat'.

Za razdoblje od 1850. do 1900. izabrane su i knjige Walta Whitmana, Marka Twaina, Stephena Cranea, poezija Emily Dickinson i drugi upečatljivi naslovi, poput 'Mobyja Dicka', koji je inače dobio grozne kritike kada je prvotno objavljen. Pazilo se i da na listi ima dječjih knjiga, pa je tu i 'Čarobnjak iz Oza' L. Franka Bauma, kao i 'Male žene' Louise May Alcott. Uz književna remek-djela, poput Hemingwayeva 'Za kim zvono zvoni' ili Faulknerove 'Buke i bijesa', na listi knjiga koje su utjecale na Ameriku nalaze se i šund-klasici, poput 'Tarzana' Edgara Ricea Burroughsa te slavni western-roman 'Jahači purpurne kadulje' Zanea Greya, koji je svojedobno bio jako popularan i kod nas.

No pazilo se i na znanstvenu i popularnu literaturu pa je na listi i knjiga o brizi za bebe Benjamina Spocka iz 1946. (puni naslov glasi 'The Common Sense Book of Baby and Child'), po čijim je uputama odgojena cijela generacija mladeži rođena nakon Drugog svjetskog rata. Izostavljen, naravno, nije ni slavni seksolog Alfred Kinsey, odnosno njegov izvještaj 'Sexual Behaviour in teh Human male' iz 1948., koji je potresao puritansko američko društvo i najavio seksualnu revoluciju šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Kada je pak riječ o novijim naslovima, stalo se s krajem 20. stoljeća, preciznije sa 2002., kada je objavljena knjiga 'The Words of Cezar Chavez', zbirka citata, izjava i govora poznatog aktivista za prava američkih farmera i emigranata. Najsvježiji roman na listi je 'Voljena' nobelovke Toni Morrison iz 1987., koji opisuje turoban život američkih crnaca nakon ukidanja ropstva.

Za cijelu listu knjiga koje su oblikovale Ameriku posjetite link

88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal
88 knjiga koje su oblikovale Ameriku - tportal