POZIVNI NATJEČAJ ZA INVESTITORE

Država prodaje Tvornicu ulja Čepin

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 25.07.2012 20:40
  • Objavljeno 25.07.2012 u 19:56
rad na traci tvornica ulja čepin

rad na traci tvornica ulja čepin

Izvor: tportal.hr / Autor: Gordan Flauder

Do 9. kolovoza Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) primat će pisma namjere potencijalnih investitora zainteresiranih za kupnju državnog udjela u IPK Tvornici ulja čepin

Država prodaje 1.282.882 poslovna udjela u IPK Tvornici ulja Čepin, što iznosi 81,48 posto temeljnog kapitala, poduzeća sa 70-godišnjom tradicijom prerade uljarica.

Zainteresirani investitori koji na dvotjednom pozivnom natječaju dostave pisma namjere moći će kasnije sudjelovati u drugom obvezujućem natječaju. Njime će AUDIO odrediti početnu cijenu, uvjete i provedbu postupka prikupljanja obvezujućih ponuda i pozvati potencijalne ulagače koji su na vrijeme podnijeli pisma namjere u prvom krugu. Preostali dio oko 20 posto udjela u tvrtki drže mali dioničari.

Tvornica trenutno prerađuje oko 10 tisuća tona uljane repice, od čega je trećina već u ulju, a predstoji preraditi još sedam tisuća tona, kaže direktor Ivica Vrkić. Nakon toga slijedi prerada suncokreta za čiju je proizvodnju ranije ugovorena kooperacija. Uljara još uvijek samo uslužno proizvodi ulje jer još nije obnovljena marka Čepinskog ulja.

'Sve što radimo u cilju je nastavka proizvodnje, čuvanja radnih mjesta i povrata marke Čepinsko ulje', kaže Vrkić, direktor od ožujka ove godine.

S obzirom na to da je država posljednjih deset godina u modernizaciju uljare uložila preko 320 milijuna kuna, dnevni preradbeni kapaciteti iznose 500 tona sirovine i 100 tona proizvedenog rafiniranog ulja. Na godišnjoj razini kapacitet prerade je 135 tisuća tona uljarica.

U moderniziranoj tvornici nalaze se postrojenja za deguminaciju i rafinaciju deguminiranog ulja, recirkulaciju rashladnih voda, predtretman tehnoloških otpadnih voda, spaljivanje krutih otpadnih tvari u vlastitoj kotlovnici i proizvodnja toplinske energije za dobivanje tehnološke pare te primjenu unutrašnjih sustava za odzračivanje otpadnih plinova.

Raspisivanje natječaja za privatizaciju bio je jedan od uvjeta Vrkićeva ostanka, koji je, nezadovoljan sporošću Vlade, nedavno predao ostavku. Nadzorni odbor pod predsjedanjem osječkog SDP-ovca Zvonka Eraka odbio ju je, a Vrkić kaže da je to sada prošlost jer je počela privatizacija.

Uljara je posljednje neprivatizirano poduzeće iz sustava nekadašnjeg IPK Osijek, kombinata koji je do 90-ih pokretao kompletnu poljoprivrednu proizvodnju na širem osječkom području i zapošljavao 11 tisuća ljudi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi