Ovo je prvi put da je pronađen i sekvencioniran drevni genom s afričkog kontinenta, kolijevke čovječanstva i izvora genetske raznovrsnosti u ljudi, ističu stručnjaci čije je istraživanje objavljeno u američkom časopisu Science.

Sekvencioniranje je također utvrdilo da je migracijski val koji se dogodio prije 3000 godina bio puno veći i nagliji nego što se prije mislilo, budući da je zahvatio gensko naslijeđe stanovništva na čitavom području Afrike.

Genom je izdvojen iz lubanje muškarca pokopanog potrbuške u pećini Mota, u etiopskim planinama, koja je bila dovoljno hladna i suha da bi se njegov DNK sačuvao više od 4.000 godina.

Zagonetni migracijski val iz Euroazije u Afriku nazvan "euroazijski priljev", krenuo je s Bliskog istoka i iz Male Azije.

Pronađeni genom, koji potječe iz razdoblja prije tog vala, omogućio je znanstvenicima da provedu usporedbu gena kroz više tisuća godina i zaključe da su isti Euroazijci bili tijesno povezani s prvim ratarima u neolitiku koji su prije 4000 godina donijeli poljodjelstvo u Europu.

Zbog ove migracije DNK današnjih Afrikanaca na istoku kontinenta ima čak 25 posto gena euroazijskih predaka koji su došli u toj velikoj seobi.

S obzirom na važnost genskog naslijeđa, istražitelji ocjenjuju da je udio euroazijskih migranata u autohtonom stanovništvu prije 3000 godina bio oko 25 posto. Doseljenici su se kasnije genetski raširili po čitavoj Africi.

Znanstvenici još nisu utvrdili uzroke iznenadne migracije koja, čini se, nije povezana s posebnim klimatskim uvjetima.

No "raspolagati genomom koji potječe iz vremena prije tih migracija velik je korak" na tom području istraživanja, zaključuje tim.