Očekuje se da će Bugarska u lipnju dobiti zeleno svjetlo od Bruxellesa za uvođenje eura, ali ta perspektiva uznemiruje mnoge građane
"Ako se Bugarska pridruži eurozoni, to će biti kao ukrcaj na Titanic", rekao je za AFP Nikolaj Ivanov, umirovljeni visoki dužnosnik, na nedavnom prosvjedu na kojem se poziva na zadržavanje valute zemlje - leva.
Od siječnja, protivnici uvođenja zajedničke europske valute u Bugarskoj pokrenuli su prosvjede i zahtijevaju referendum o tom pitanju, usred bujice dezinformacija.
Sjećanja na ekonomsku krizu iz 1996.-1997. u kojoj je bankrotiralo 14 banaka, a hiperinflacija je bila više od 300 posto također su se oživila, što je potaknulo oporbu.
Nekoliko nedavnih anketa pokazalo je da je gotovo polovica ispitanika izjavila da se protivi pridruživanju Bugarske eurozoni.
Rasprava je ponovno rasplamsala propagandu protiv EU, a mnogi od onih koji se protive usvajanju eura počeli su mahati ruskim zastavama.
Bugarska, koja se pridružila Europskoj uniji 2007. godine, najsiromašnija je država u bloku.
A "siromašni se boje da će još osiromašiti", rekla je Boriana Dimitrova, ravnateljica instituta Alpha Research.
To, zajedno s nepovjerenjem u institucije nakon više godina nestabilnosti, stvorilo je plodne uvjete za strah stanovništva od 6,4 milijuna od ekonomskih promjena.
Taj strah potaknule su neke političke skupine, uključujući krajnje desničarsku stranku Vazrazhdane, koja je u subotu u glavnom gradu pozvala na novi skup protiv eura.
Proruski predsjednik zemlje Rumen Radev početkom svibnja dao je iznenađujuću najavu, također pozivajući na referendum o tom pitanju.
Ovog tjedna optužio je vladu da ne provodi potrebne mjere kako bi se "najranjivijima" omogućilo da izdrže šok usvajanja eura.
Prema podacima Eurostata, trećina Bugara suočila se prošle godine s prijetnjom siromaštva ili socijalne isključenosti.
U dezinformacijama koje se široko dijele na društvenim mrežama lažno se tvrdi da će uvođenjem eura "Bruxelles konfiscirati vašu ušteđevinu kako bi financirao Ukrajinu".
U međuvremenu, proeuropski glasovi se bore da ih se čuje.
"U Sofiji i većim gradovima, stanovništvo - bogatije, obrazovanije i mlađe - to vidi kao logičan sljedeći korak u procesu europskih integracija", rekla je Dimitrova.