Uzdrmani britanski premijer Keir Starmer pokušat će u ponedjeljak preobraziti svoje politike jer mu je pozicija dovedena u pitanje nakon katastrofalnih rezultata na lokalnim i regionalnim izborima
U govoru koji je najavio njegov ured, on će priznati da "postupne promjene neće biti dovoljne" za sve nezadovoljniju javnost te obećati "snažniji odgovor" u područjima kao što su gospodarski rast, tješnje veze s Europom i energetika.
U nedjelju je ministrica obrazovanja Bridget Phillipson izjavila da borba za vlast nije rješenje dok laburisti liječe rane nakon prošlotjednog izbornog poraza.
Sam Starmer dao je do znanja da se nada ostanku na vlasti do 2034. godine. Međutim, nekoliko laburističkih zastupnika jasno je poručilo kako smatraju da je vrijeme za njegov odlazak.
Bivša niža ministrica Catherine West najavila je da će, ako niti jedan ministar iz kabineta ne izazove Starmera do ponedjeljka, sama pokušati pokrenuti postupak izbora novog vođe, što bi moglo otvoriti vrata drugima.
Takav bi razvoj događaja vjerojatno potaknuo štetne unutarstranačke sukobe dok bi se zastupnici s lijevog i desnog krila stranke borili za pozicioniranje svog favorita ili za zaštitu Starmera.
"Izgubio povjerenje zemlje"
Prema stranačkim pravilima, svakom izazivaču potrebna je podrška 81 zastupnika laburista, odnosno 20 posto stranke u parlamentu, kako bi se pokrenuo postupak izbora.
Drugi zastupnik, bivši lojalist Josh Simons, pozvao je Starmera da odstupi, rekavši da je "izgubio zemlju".
Treći, veteran Clive Betts, izjavio je da mora postojati način da se "dovede novi vođa na ispravan i konstruktivan način u sljedećih nekoliko mjeseci".
Izborni rezultati bili su posebno teški za laburiste u Walesu, gdje su izgubili kontrolu nad tamošnjom vladom prvi put otkako je parlament u Cardiffu uspostavljen prije 27 godina.
Na drugim su mjestima izgubili gotovo 1500 vijećničkih mjesta, dok je antiimigracijska Reformska stranka (Reform UK), pod vodstvom zagovornika brexita Nigela Faragea, skočila s manje od 100 na više od 1400 vijećničkih mandata.
U Škotskoj je čelnik Škotske nacionalne stranke (SNP) John Swinney pozvao na novi referendum o neovisnosti kako bi zaštitio naciju od buduće vlade Reformske stranke.
Izbori su održani manje od dvije godine nakon što je Starmer premoćno pobijedio na općim izborima, okončavši 14 godina vladavine konzervativaca.
Starmer (63) je od tada nizao političke pogreške, a trenutačno je upleten u skandal oko smjene britanskog veleposlanika u Washingtonu Petera Mandelsona nakon otkrića o njegovim vezama sa seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom.
Premijer nije uspio potaknuti gospodarski rast dok britanski građani i dalje osjećaju posljedice dugogodišnjeg pada životnog standarda, no hvaljen je zbog suprotstavljanja američkom predsjedniku Donaldu Trumpu u vezi s Iranom.
"Desetljeće obnove"
Prije izbora prošlog četvrtka, britanski tisak bio je preplavljen glasinama da bi bivša potpredsjednica vlade Angela Rayner ili ministar zdravstva Wes Streeting mogli pokušati svrgnuti Starmera. No, oni nisu popularni unutar stranke, a za pokretanje izbora trebali bi dobiti potporu velikog broja zastupnika.
Rayner u nedjelju nije izravno pozvala Starmera na ostavku, ali je rekla da trenutačna strategija "ne funkcionira i mora se mijenjati".
"Ovo nam je možda posljednja prilika... Premijer mora iskoristiti trenutak i predstaviti promjene koje su našoj zemlji potrebne", napisala je na mreži X.
Još jedan potencijalni kandidat o kojemu se mnogo govori, gradonačelnik Greater Manchestera Andy Burnham, trenutačno ne može izazvati Starmera jer nema mjesto u parlamentu.
Nepostojanje konsenzusa dovelo je do nagađanja o mogućem kandidiranju takozvanog kandidata jedinstva, poput ministra obrane Johna Healeyja ili ministra za oružane snage Ala Carnsa.
Budući da nema očitog nasljednika, Starmer bi se mogao održati na vlasti.
Također, stranka oklijeva smijeniti ga nakon što su konzervativci 2022. godine promijenili tri premijera u četiri mjeseca.
Starmer je više puta odlučno izjavio da ostaje.
Na pitanje hoće li voditi laburiste na idućim izborima, koji se očekuju najkasnije 2029. godine, te odraditi puni mandat od pet godina, rekao je za Sunday Mirror: "Da, hoću."
"Uvijek sam govorio da se radi o desetljeću nacionalne obnove", dodao je.