Prevara je izvedena putem elektroničke pošte. Nepoznati počinitelj lažnim je prikazivanjem činjenica doveo u zabludu službenike Županije i naveo ih na izvršenje novčane transakcije.

'Požeško-slavonska županija žrtva je kaznenog djela kojim je županijski proračun oštećen za više stotina tisuća eura. U ovom trenutku mislim da je najvažnije pronaći počinitelja i vratiti sredstva u naš proračun', rekla je Antonija Jozić, požeško-slavonska županica.

Točan iznos za koji je Županija financijski oštećena, zbog interesa istrage, ne otkriva se. Građani Požege ogorčeni su prevarom i poručuju da opreza nikad dosta, piše Danas.hr.

'Da je to puno novca i da se to moglo dogoditi, to je malo čudno', rekao je Franta iz Požege.

'Ljudi su malo i naivni što se tiče tih nekih stvari, znači trebalo bi malo prvo promisliti, ispitati neke stvari', rekao je Goran iz Požege.

Županija je podnijela kaznenu prijavu policiji, a utvrđuju se sve okolnosti događaja. Iz policije poručuju da je prijava dostavljena nadležnom državnom odvjetništvu te da se kriminalističko istraživanje nastavlja.

'Zaprimljena kaznena prijava dostavljena je nadležnom državnom odvjetništvu, dok policijski službenici linija rada kibernetičkog i općeg kriminaliteta nastavljaju daljnje kriminalističko istraživanje u cilju otkrivanja počinitelja', stoji u policijskom priopćenju.

Županica Jozić kaže da se, osim policijske istrage, provode i interne provjere.

'Požeško-slavonska županija provodi i svoje interne aktivnosti vezano za utvrđivanje eventualne odgovornosti i zaštite financijskog poslovanja koje unatoč ovom nemilom događaju nije ugroženo', rekla je Jozić.

Kako funkcioniraju ovakve prevare?

Prijevare kompromitacijom poslovne elektroničke pošte najčešće se odvijaju na dva načina. U jednom slučaju prevarant šalje mail predstavljajući se kao osoba od povjerenja.

'Zlonamjerna osoba da vam pošalje mail predstavljajući se kao osoba od povjerenja, odnosno nadređena osoba ili dobavljač ili netko s kim inače imate određenu suradnju', rekao je Denis Rukavina, voditelj za kibernetičku sigurnost u Centru za sigurniji Internet.

Drugi način je da počinitelj prati poslovnu komunikaciju između izvršitelja i platitelja ugovorenog posla, a zatim u ključnom trenutku promijeni podatke za uplatu.

'I u trenutku kada se ispostavlja račun dolazi do izmjene IBAN-a gdje zapravo nakon plaćanja ti novci odlaze na račun na koji nisu trebali', objasnio je Rukavina.

Prijevaru je komentirao i predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je upozorio da svi koji rade s plaćanjima moraju dodatno provjeravati podatke.

'To upućuje na oprez svima da svi oni koji se bave plaćanjima u okviru bilo kojeg sustava jako dobro provjeravaju tko im što šalje, a osobito ako signalizira promjenu računa', rekao je Plenković.

Kako bi se otkrilo počinitelja, potrebno je pratiti tijek novca. No, kibernetički kriminalci koriste različite načine skrivanja tragova, zbog čega je potraga zahtjevna. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da su dodatne provjere prije svake sumnjive uplate najbolja zaštita od prijevare.