novi podaci

[FOTO] Znanstvenike sve više fascinira Venera, planet s najduljim danom u Sunčevom sustavu. Evo što još krije

  • Autor: Damir Rukavina
  • Zadnja izmjena 06.05.2021 10:52
  • Objavljeno 06.05.2021 u 06:46
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Buradaki / Alamy / Alamy / Profimedia

Naš najbliži planetarni susjed negostoljubiv je Zemljin 'zli blizanac' o kojem smo, zbog ekstremnih uvjeta, do nedavno znali jako malo. To bi se uskoro moglo promijeniti

Znanstvenici diljem svijeta sve više pažnje okreću prema Veneri, našem najbližem susjedu. Zahvaljujući tehnologijama poput odbijanja radio valova dobili su uvid u niz zanimljivih podataka, uključujući koliko tamo traje jedan dan. Studija je također izmjerila nagib Venerije osi i veličinu njezine planetarne jezgre, pruživši nam dublje razumijevanje enigmatskog svijeta kojeg zbog ekstremnih uvjeta mnogi nazivaju Zemljinim 'zlim blizancem'.

  • +12
  • +9

Venera

Izvor: Profimedia / Autor: NASA/GODDARD SPACE FLIGHT CENTER/SDO / Sciencephoto / Profimedia

Premda već dugo znamo da Venera ima najdulji dan u Sunčevom sustavu, nikad nismo izmjerili točno vrijeme - oslanjali smo se na procjene. Novo istraživanje koje je napravilo točnu izmjeru jednog 'kruga' oko osi dalo nam je točne brojke - jedan dan na Veneri traje 243,0226 zemaljskih dana. Ovo također znači da jedan dan na Veneri traje dulje od godine, s obzirom da planetu za put oko Sunca treba 225 zemaljskih dana, prenosi NBC News.

Ovi rezultati postignuti su tijekom 21 ispaljivanja radio valova iz NASA-ine antene Goldstone smještene u pustinji Mojave u Kaliforniji.

'Venera je fantastični laboratorij za proučavanje nastanka i evolucije planeta, a nalazi se tik do nas' komentirao je profesor planetarne astronomije na sveučilištu UCLA Jaean-Luc Margot, autor znanstvenog rada objavljenog u časopisu Nature Astronomy.

Novostečeni podaci također uključuju promjer Venerine jezgre koja je otprilike ista kao Zemljina - ima promjer od 7.000 kilometara. Jezgra joj je skoro u cijelosti sačinjena od željeza i nikla, premda još nije poznato je li kruta ili otopljena, objašnjava Margot.

Što se orbite tiče, Venera se okreće praktički vertikalno u odnosu na os, što znači da planet nema prepoznatljiva godišnja doba - riječ je o nagibu od 2,64 stupnja koji je sitan u usporedbi sa Zemljinim čiji nagib iznosi 23.5 stupnjeva. Što se dimenzija tiče, Venera je drugi planet od Sunca, nešto je manja od Zemlje ali s njom dijeli sličnost u strukturi - promjer joj iznosi oko 12.000 kilometara. Spaljen krajobraz prekriva iznimno gusti sloj atmosfere sačinjen od ugljičnog dioksida i prepun oblaka iz kojih kiši sumporna kiselina. Sve ovo nastalo je zahvaljujući ekstremno jakom efektu staklenika koji površinu zagrijava do vrtoglavih 471 celzijevih stupnjeva - temperaturi dovoljno visokoj da otopi olovo.

Planet se okreće s istoka prema zapadu, suprotno od svih ostalih planeta u Sunčevom sustavu - osim Urana. Njegov ciklus dana i noći, odnosno vremena od izlaska do zalaska sunca traje 117 zemaljskih dana zato jer se planet okreće u suprotnom smijeru od njegove putanje oko Sunca.

Premda se radi o iznimno zanimljivom planetu, Venera je dobila puno manje znanstvene pažnje nego Mars, naš drugi planetarni susjed.

'Ne mislim da bi razumijevanje Venere trebalo biti teže od onog ostalih planeta, no činjenica je da trenutno raspolažemo sa zabrinjavajuće malo podataka' kaže Margot i nastavlja: 'NASA na Veneru nije slala misije skoro 30 godina - nova otkrića o ovom planetu će, uvjeren sam, potaknuti buduće pokušaje slijetanja na njezinu negostoljubivu površinu'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!