Alergičari posljednjih godina primjećuju da su im sezonske peludne alergije sve jače i dugotrajnije, a stručnjaci dodaju da će situacija biti samo još gora.

Naime osobe koje pate od sezonskih alergija izložene su većoj količini peludi tijekom dulje sezone zbog porasta temperatura, a znanstvenici upozoravaju da globalno zatopljenje izaziva i alarmantne ekstremne alergijske događaje.

Situacije opasne po život

Jedan takav ekstremni alergijski događaj odigrao se u australskom Melbourneu 2016. godine. Tada su trilijuni čestica peludi usisani u oblake dok se oluja formirala, a onda su se praćeni kišom, munjama i vlagom vraćali na zemlju. Zrak je u gradu postao smrtonosan i hitne službe bile su preplavljene pozivima u pomoć ljudi koji su odjednom imali problema s disanjem. Gotovo 10 puta više osoba s astmom primljeno je u bolnicu, a u konačnici je umrlo 10 njih.

'Bio je to apsolutno ogroman događaj. Neviđen. Katastrofalan', prisjetio se za BBC Paul Beggs, znanstvenik koji proučava zdravlje okoliša i profesor na Sveučilištu Macquarie u Sydneyju, te dodao kako nitko zapravo nije znao što se dogodilo.

Znanstvenici su ubrzo otkrili da se radilo o masovnom slučaju 'grmljavinske astme', do čega dolazi kad određene vrste oluja razgrađuju čestice peludi u zraku, oslobađajući proteine i zasipajući njima ljude. Široko raspršeni proteini mogu izazvati alergijske reakcije kod ljudi, čak i kod onih koji prije nisu bili astmatičari.

Događaj iz Melbournea možda je ekstreman, ali najbolje ilustrira koliko se uvjeti mijenjaju zbog klimatskih promjena.

Alergije su u porastu

SAD, Europa i Australija već bilježe sve veći broj ljudi koji pate od sezonskih alergija, a one traju sve dulje te uz sve teže simptome. Razine peludi iz godine u godinu rastu, a stručnjaci upozoravaju da će u budućnosti stvari biti samo još gore.

Problem nije u samoj peludi, jer ona je dio našeg svijeta. Te mikroskopske čestice ključne su za razmnožavanje biljaka jer ih brojna stabla, trave i korovi koriste za osiguravanje nastavka vrste. No upravo ta pelud u zraku sklona je uzrokovati sezonske alergije ili peludnu groznicu.

Zašto uopće dolazi do alergije?

Kako pojašnjavaju znanstvenici, alergija se pojavljuje kad imunološki sustav pogrešno identificira pelud kao štetnu tvar i pokrene imunološki odgovor, kao da se radi o stranoj bakteriji ili virusu.

Uobičajeni simptomi svima su dobro znani: curenje iz nosa, kihanje, kašalj i oči koje suze ili svrbe. U težim slučajevima sezonske alergije mogu izazvati poteškoće s disanjem, kad upala u dišnim putovima dovede do oticanja. Lijekovi mogu ublažiti simptome, no oni će u potpunosti nestati tek kad prestane sezona alergija.

Utjecaj klimatskih promjena na pelud

Iako nije moguće točno utvrditi koliko su klimatske promjene utjecale na posljedice grmljavinske oluje u Melbourneu 2016. godine, Beggs je uvjeren da su imale određeni utjecaj.

'Znamo da klimatske promjene dovode do većih količina peludi u atmosferi. Mijenja se sezonalnost peludi, vrste peludi kojima smo izloženi', pojašnjava Beggs. Ističe da su brojni slučajevi astme uzrokovane grmljavinskom olujom, srećom, rijetki, ali je jasno da klimatske promjene povećavaju rizik od izloženosti peludi i na druge načine.

Porast temperature znači da sezona peludi, obično tijekom proljeća i ljeta, počinje ranije i traje dulje. Za alergičare to, nažalost, znači da će im se simptomi pojaviti ranije i trajati dulje. Blage zime, ranija proljeća i kasnije jeseni potiču ljude da borave na otvorenom dulje, ali i povećavaju njihov kontakt s alergijskom peludi.

Neke vrste biljaka mogu proizvesti nevjerojatne količine peludi. Primjerice, jedna biljka ambrozije može ispustiti milijardu peludnih zrnaca.

Studija iz 2022. godine upozorava da bi do kraja stoljeća peludna sezona mogla početi 40 dana ranije nego sad, a završiti čak 15 dana kasnije. Za oboljele od sezonskih alergija to znači dodatna dva mjeseca simptoma. Problem je i u tome što se koncentracija peludi povećava. U 2000-ima, tijekom sezone peludi u SAD-u, njezina količina u zraku bila je gotovo 50 posto veća nego 1990-ih.

CO2 igra ključnu ulogu

Znanstvenici u otkrili da ključnu ulogu u cijeloj priči igra CO2, odnosno ugljikov dioksid. Njegova razina u atmosferi sustavno raste, a mnoge biljke koje proizvode puno peludi uživaju u takvim uvjetima. Kad su testirali svoju teoriju, znanstvenici su otkrili da biljke uzgojene u atmosferi koja ima povišeni udio CO2 proizvode oko 50 posto više peludi od biljaka uzgojenih u zraku s njegovom 'normalnom' razinom.

'Svaki put kad bismo povećali razinu ugljikovog dioksida, biljke ambrozije su reagirale', pojašnjava izvanredni profesor znanosti o zdravlju okoliša na Sveučilištu Columbia, Lewsi Ziska. 'Rasle su više, proizvodile su više peludi. A postojali su i neki dokazi da su proizvodile 'alergeniji' oblik peludi, onaj koji bi mogao potaknuti imunološki sustav da reagira u još većoj mjeri.'

Treba istaknuti da se ambrozija, korov koji potječe iz Sjeverne Amerike, proširio po cijelom svijetu. Zbog toga se procjenjuje da će do 2050. godine koncentracija njezine peludi u zraku biti oko četiri puta veća nego danas.

Znanstvenici procjenjuju da otprilike trećina porasta količine peludi otpada na kontinuirano širenje invazivnih vrsta, a preostale dvije trećine posljedica su klimatskih promjena.

Možemo li što učiniti?

Problem je što ova predviđanja ne uzimaju u obzir sve potencijalne učinke klimatskih promjena. Primjerice, povećana vjerojatnost šumskih požara mogla bi povećati rizik od astme i alergijskih simptoma. Čak i u periodima u kojima razina peludi u zraku ne bude na vrhuncu, osobe koje pate od peludne groznice i dalje će vjerojatno osjećati simptome.

Jedan od načina na koje smanjiti taj utjecaj je smanjenje emisija ugljika. Drugi je provoditi koordinirane akcije uništavanja ambrozije kako bi se smanjio njen broj i količina peludi. Treće rješenje je u pametnijem urbanom dizajnu. Prije svega, trebali bismo prestati saditi egzotične vrste, a više 'ženskih stabala' koja ne proizvode pelud.

No znanstvenici ističu da bez konkretne i koordinirane akcije neće biti vidljivih rezultata. Jer klimatske promjene nastavit će pogoršavati peludnu groznicu diljem svijeta.