Alergije pogađaju sve veći broj ljudi u Europi, a stručnjaci upozoravaju da iza tog rasta stoji kombinacija klimatskih promjena, načina života i promjena u okolišu
Oko trećini Europljana dijagnosticirana je neka vrsta alergije, a prognoze govore da bi do 2050. godine svaka druga osoba mogla imati ovaj problem.
vezane vijesti
Problem pritom nije samo zdravstveni, nego i gospodarski, jer alergije donose goleme troškove zbog liječenja, izostanaka s posla i smanjene radne sposobnosti.
Klimatske promjene i način života dodatno pogoršavaju problem
Znanstvenici sve jasnije povezuju porast alergija s promjenama u okolišu. Više temperature produljuju razdoblja cvatnje, pa su ljudi dulje izloženi peludi, dok pojedine invazivne vrste, poput ambrozije, dodatno pogoršavaju tegobe i mogu izazvati ozbiljne reakcije.
Istraživači pritom upozoravaju i na drugi dio problema. Osim što okoliš postaje agresivniji i alergeniji, promijenio se i životni stil. Stručnjaci navode da prehrana, navike i općenito suvremeni način života mogu povećati sklonost razvoju alergija.
U pomoć stižu umjetna inteligencija i preciznije praćenje peludi
Kako bi bolje razumjeli kada i zašto simptomi nastaju, istraživači u Njemačkoj u sklopu studije PollenNet povezuju simptome alergije i uzimanje lijekova s lokalnim opažanjima peludi i biljaka. U Jeni, Ilmenauu i Leipzigu postavljeno je 40 zamki za pelud, a prikupljeni uzorci analiziraju se uz pomoć umjetne inteligencije.
Na taj način znanstvenici ne prate samo količinu peludi u zraku, nego i njezine karakteristike, uključujući veličinu i alergenost. Prvi rezultati pokazali su da se pelud iz godine u godinu može znatno razlikovati, što bi moglo biti važno za preciznija predviđanja i bolju zaštitu ljudi koji pate od alergija.
Što može pomoći
Stručnjaci ističu da se rizik može smanjiti zdravijim načinom života, nepušenjem, kvalitetnijom prehranom i očuvanjem raznolika okoliša. Pomoći mogu i praktične mjere poput prozračivanja prostora kad je koncentracija peludi niža, korištenja pročistača zraka u školama, uredima i domovima te održavanja spavaće sobe što čišćom od peludi.
Dio rješenja mogao bi biti i drukčiji pristup ozelenjavanju gradova. Više zelenila pomaže u borbi protiv zagrijavanja urbanih sredina, ali pritom treba paziti koje se biljne vrste sade kako bi se smanjio alergeni potencijal.
Alergije više nisu problem pojedinca
Istraživači upozoravaju da alergije više ne treba promatrati samo kao osobnu zdravstvenu tegobu, nego kao širi društveni problem. Ako se sadašnji trend nastavi, sredinom stoljeća polovica europske populacije mogla bi biti pogođena alergijama, zbog čega sve više stručnjaka govori o nužnosti ozbiljne prevencije i koordiniranog djelovanja.
