Okrugli stol nazvan: 'Popularizacija znanosti – zašto je Hrvatska treba?' okupio je brojne znanstvenike, popularizatore znanosti, ali i istaknute poduzetnike te komunikacijske stručnjake. Skup su podržali Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Sveučilište u Zagrebu i Grad Zagreb. Posebni gost bio je Robert Firmhofer, direktor znanstvenog centra Kopernik iz Varšave, ujedno i predsjednik Europske mreže znanstvenih centara i muzeja.

Dobrodošlicu na Institut Ruđer Bošković svim prisutnima poželio je ravnatelj Instituta, Tome Antičić, istaknuvši kako se IRB u narednom periodu želi više otvoriti prema javnosti i dodatno pojačati aktivnosti vezane uz popularizaciju znanosti.

'Važno je naglasiti da je popularizacija znanosti prva stepenica prema konkurentnosti, odnosno razvoju gospodarstva i društva u cjelini. To je prirodan proces. Podupiranje programa i projekta popularizacije znanosti, posebno onih usmjerenih na mlade, a koji sustavno kroz neprekidnu interakciju njihovu prvotnu znatiželju i interes uspijevaju pretvoriti u ljubav prema pozivu u znanosti, omogućuju da se već u najranijoj dobi djeca zaljube u znanost i istraživanje te odluče školovanje nastaviti kao inženjeri, istraživači ili znanstvenici koji razvijaju inovacije, a tvrtke počinju shvaćati što znači ulaganje u istraživanje i razvoj. I krug se zatvara' rekao je Antičić. (Cijeli Okrugli stol pogledajte na videu dolje)

Gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić, istaknuo je važnost znanosti za inovaciju i konstantan napredak gospodarstva te izrazio toplu dobrodošlicu Robertu Firmhoferu.

U prvom dijelu događanja svih sedam sudionika je održalo desetominutne prezentacije o popularizaciji znanosti iz svog kuta profesionalnog života. Tako je Dunja Potočnik dala pregled zanimljivih statističkih podataka o interesu mladih za znanost i ustvrdila: 'Istraživanja pokazuju da se mladi do 14. godine života odluče što ne žele studirati, odnosno što ne žele biti u životu. Zato popularizaciju znanosti treba, prije svega, usmjeriti na djecu u dobi između 10 i 14 godina.'

Ivanka Jerić s Instituta Ruđer Bošković govorila je o brojnim EU projektima IRB-a i naglasila obvezu znanstvenika da komuniciraju o svom radu s javnošću, pogotovo kada je rad financiran javnim sredstvima. Posebno je istaknula kako IRB kroz stožerni strukturni projekt Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu (O-ZIP) planira unaprijediti suradnju s gospodarstvom i širom akademskom i znanstvenom zajednicom otvaranjem svoje infrastrukture i vrijedne kapitalne opreme te postojećeg intelektualnog kapitala.

Robert Firmhofer naglasak je stavio na važnog znanstvenih centara za društvo, neformalno učenje, povezivanje znanosti i gospodarstva te povećanja interesa mlađih generacija za znanosti. Osim primjera vrlo uspješnog Znanstvenog centra Kopernik u Varšavi, koji godišnje posjeti više od milijun ljudi, Firmhofer je predstavio europske projekte koji su uspjeli izazvati veliki interes javnosti i koji su uspjeli popularizaciju znanosti podići na višu razinu.

Poduzetnik i 'poslovni anđeo', Saša Cvetojević, rekao je kako smatra da hrvatska znanost mora prestati percipirati novac kao nešto loše i ružno te treba naći kvalitetan način komunikacije s gospodarstvom. Cvetojević vjeruje da Hrvatska može postati zemlja znanja u kojoj se znanje može upotrijebiti za kvalitetne projekte i izvozne proizvode.

Komunikacijski stručnjak, Zrinka Makovac, ustvrdila je da znanstvenici mogu napraviti značajan napredak u percepciji javnosti prema znanosti ukoliko komuniciraju kvalitetnije, uz pomoć ljudi iz struke. Na taj način, ustvrdila je Makovac, znanost će dobiti i značajniji prostor u medijima te više sluha kod poduzetnika.

Prezentacija Marka Košičeka, znanstvenika s IRB-a, pobjednika FameLab natjecanja i istaknutog popularizatora znanosti, pokazala je svijet popularizacije znanosti iznutra. Košiček je govorio o konkretnim iznosima te istaknuo da čak 83 posto sredstava pomoću kojih realiziraju programe i aktivnosti dolazi izvan Hrvatske.

Kao posljednji govornik, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Saša Zelenika, upozorio je da sustav obrazovanja nije pratio promjene u gospodarstvu te da treba dati više važnosti određenim strukama na hrvatskom tržištu rada koje će uskoro postati dio Europske unije. Popularizacijom znanosti, ponajprije prirodnih znanosti, podiže se svijest javnosti o potrebi ulaganja u znanost, rekao je Zelenika.

Tijekom diskusije koja je uslijedila, javili su se, izravno iz dvorane i putem društvenih mreža, brojni znanstvenici, popularizatori znanosti, gospodarstvenici i studenti. Zanimljiva diskusija je pokazala različita mišljenja o načinu kako popularizacija znanosti treba izgledati. Svi uključeni su se složili da je ulaganje u znanost imperativ za gospodarski napredak Hrvatske.