Skype je lansiran 2003. godine u Estoniji, kao vizionarski projekt koji je omogućio besplatne govorne pozive putem interneta, koristeći peer-to-peer tehnologiju. U svijetu prije Zooma, WhatsAppa i Teamsa, Skype je bio revolucija - prvi alat koji je omogućio jednostavno, masovno i besplatno glasovno i video povezivanje ljudi na različitim kontinentima.

U vrlo kratkom vremenu postao je sinonim za internetske razgovore. Teško da će neka nova aplikacija imati takav emotivan odjek. Skype je prvi put omogućio da čujemo i vidimo voljenu osobu tisućama kilometara daleko – i to besplatno. Skype je u trenutku najveće popularnosti imao više od 300 milijuna mjesečnih korisnika.

Uspjeh Skypea početkom 2000-ih nije prošao nezapaženo. eBay je 2005. kupio Skype za 2,6 milijardi dolara, ali nije uspio integrirati ga u svoju e-trgovinu. Microsoft je 2011. prepoznao potencijal i kupio Skype za tada nevjerojatnih 8,5 milijardi dolara, čineći ga najskupljom akvizicijom u povijesti tvrtke do tog trenutka.

Ideja je bila ambiciozna - Skype će postati glavni alat za komunikaciju unutar Microsoft ekosustava: od Windowsa do Outlooka i Xboxa. Skype je zamijenio Windows Messenger, bio je ugrađen u sustave, promoviran kao poslovno rješenje, a u jednom trenutku planiralo se čak da zamijeni sve komunikacijske alate unutar Microsofta.

Kako je Skype izgubio utrku koju je sam započeo

Ipak, Skype nije ispunio očekivanja. Zvuči paradoksalno, ali upravo kada je cijeli svijet 2020. iznenada prešao na videopozive zbog pandemije, Skype je zakazao.

Za razliku od brzog i jednostavnog Zooma, koji je tada eksplodirao, Skype je bio spor, prepun bugova, sa zastarjelim sučeljem i zbunjujućim prijavama. Microsoft je u međuvremenu počeo razvijati Teams – platformu namijenjenu poslovnim korisnicima – i Skype je pao u drugi plan, gotovo neprimjetno. Korisnici su ga počeli napuštati, a razvoj je usporen.

Brojni analitičari smatraju da je ključna pogreška bila nejasna strategija – Skype je pokušavao biti sve: i za obitelji, i za gejmere, i za tvrtke. U praksi nije bio najbolji ni u jednoj kategoriji. A onda su došli WhatsApp, Signal, FaceTime, Discord…

Za mnoge starije korisnike, Skype je bio prva ulaznica u digitalni svijet. Generacije koje su se uz njega povezivale s unucima, djecom ili partnerima na drugom kraju svijeta, sada su suočene s prijelazom na nove i često kompliciranije platforme. Tportalova kolumnistica Zrinka Pavlić s pravom je komentirala: 'Gasite Skype? OK, ali objasnite to mojoj mami.' >>Pročitajte više<< Za njih, Skype nije bio samo alat – bio je most prema svijetu.

Microsoft sada preporučuje prelazak na Teams, posebno korisnicima koji već koriste Microsoft 365. No, mnogi su već prešli na Zoom, Google Meet, WhatsApp ili FaceTime, ovisno o potrebama i preferencijama. >>Pročitajte više<<

Poput MSN Messengera, i Skype odlazi u ropotarnicu povijesti – one tehnologije koje su oblikovale digitalnu sadašnjost, ali nisu preživjele vlastitu konkurenciju. >>Pročitajte više<< Nijedna aplikacija ne nosi emocionalnu težinu koju je imao Skype – što ga čini ne samo tehnološkom platformom, nego i kulturološkim fenomenom.