Devet zemalja koje žele ući u EU mora uskladiti svoje propise o digitalnim uslugama, kibernetičkoj sigurnosti i umjetnoj inteligenciji s europskim standardima, no tempo prilagodbe nije jednak
Da bi postale članice Europske unije, zemlje kandidati moraju uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Unije (acquis communautaire), skupom propisa, standarda i politika koji vrijede u 27 država članica. To uključuje i područja digitalne infrastrukture, poput digitalnih identiteta i javnih e-usluga, te kibernetičke sigurnosti i regulacije novih tehnologija, primjerice umjetne inteligencije.
Ovako devet zemalja kandidata – Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Moldavija, Ukrajina, Gruzija, Sjeverna Makedonija i Turska – napreduje u ispunjavanju tehnoloških kriterija, piše Euronews.
vezane vijesti
Digitalni novčanici
EU je 2024. godine usvojio odluku kojom je državama članicama naloženo da u roku od dvije godine izgrade digitalne novčanike, aplikacije koje građanima omogućuju pristup digitalnim osobnim iskaznicama, elektronički potpis dokumenata te pohranu i dijeljenje osobnih podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR).
Neke zemlje kandidati, poput BiH, Sjeverne Makedonije i Moldavije, već testiraju svoje digitalne novčanike, a Ukrajina, Srbija i Albanija trebale bi ih uvesti do 2026. godine. Moldavija razvija projekt uz potporu EU-a kroz program We Build Consortium, a njezina platforma EVO dobit će zasebnu karticu za dokumente i funkcionalnost elektroničkog potpisa.
Sjeverna Makedonija planira do kraja godine lansirati aplikaciju m.Uslugi, takozvanu superaplikaciju koja će nuditi digitalni pretinac, podsjetnike na rokove i spremište za sve dokumente. U Albaniji, prema riječima premijera Edija Rame, nacionalnu digitalnu iskaznicu razvija državna tvrtka Identitek, a građani će je moći koristiti na mobitelima ili računalima kao višenamjenski digitalni novčanik.
U skladu s europskim direktivama NIS o mrežnim i informacijskim sustavima, svaka zemlja kandidat mora uspostaviti nacionalnu strategiju kibernetičke sigurnosti, definirati kritične sektore poput energetike, prometa, zdravstva i financija te stvoriti sustav razmjene informacija u slučaju napada.
Ukrajina je u tom području najnaprednija: 2023. godine potpisala je sporazum s Europskom agencijom za kibernetičku sigurnost (ENISA) o jačanju profesionalnih kapaciteta i razmjeni informacija te dobila podršku kroz Tallinn Mechanism i laboratorij za obuku oružanih snaga.
I druge zemlje regije – Albanija, Crna Gora, Turska, Gruzija, Moldavija i Sjeverna Makedonija – imaju nacionalne strategije djelomično usklađene s EU-om. Moldavija se, primjerice, priključila ENISA-inom rezervnom timu za kibernetičku sigurnost dok je Crna Gora još 2022. godine osnovala Centar za izgradnju kibernetičkih kapaciteta zapadnog Balkana u suradnji s Francuskom i Slovenijom.
No ne napreduju svi istim tempom. Turska je zbog svog zakona o kibernetičkoj sigurnosti naišla na oštre kritike oporbe, iz koje tvrde da bi on mogao omogućiti nadzor građana i ograničavanje slobode izražavanja. Srbija pak, uz potporu EU-a, razvija novu strategiju za suzbijanje visokotehnološkog kriminala i prikupljanje elektroničkih dokaza.
Umjetna inteligencija i nove tehnologije
Jedan od najnovijih propisa EU-a, Zakon o umjetnoj inteligenciji (AI Act), uvodi model upravljanja rizicima za sve AI sustave, s posebnim zahtjevima za područja poput obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja i sigurnosti. Sve zemlje kandidati morat će osnovati nacionalna tijela za nadzor provedbe zakona te osigurati da su AI modeli transparentni i da ih je moguće nadzirati.
Albanija, Moldavija, Srbija i Ukrajina već imaju nacionalne AI strategije, ali još nisu donijele formalne zakone.
Tako Albanija planira primjenu umjetne inteligencije u energetici, javnoj nabavi i borbi protiv utaje poreza, a postala je prva zemlja na svijetu s AI ministricom, digitalnim modelom imena Diella, koji prema premijeru Rami donosi odluke o javnim natječajima i čini ih '100 posto otpornima na korupciju'.
Kritičari upozoravaju da bi takav sustav mogao imati ugrađene pristranosti te da bi one utjecale na donošenje odluka. U Srbiji je stoga, uz nacionalnu strategiju, osnovano Vijeće za etiku u primjeni AI-a te radi na izradi zakonskog okvira za umjetnu inteligenciju.
