Arheološko otkriće na sjeverozapadu Kenije moglo bi promijeniti razumijevanje ljudske evolucije. Istraživači su na nalazištu Namorotukunan otkrili da su primitivni ljudi koji su živjeli prije 2,75 milijuna godina kontinuirano izrađivali i koristili kamene alate tijekom razdoblja od čak 300.000 godina.

Dosad se vjerovalo da su najraniji oblici korištenja alata bili kratkotrajni i slučajni te da se znanje o njima brzo izgubilo. Međutim novo otkriće pokazuje kontinuitet u prenošenju tehnologije kroz tisuće generacija. Profesor David Braun sa Sveučilišta George Washington, koji je vodio istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications, rekao je da nalazi ukazuju na potrebu za 'radikalnim preispitivanjem' ranih faza ljudske evolucije.

'Mislili smo da je upotreba alata možda bila prolazna pojava, ali kad vidimo dokaze o tri stotine tisuća godina istog ponašanja, to jednostavno nije moguće. To je dugotrajan obrazac, što znači da su ljudi ili njihovi preci koristili alate mnogo ranije i neprekidnije nego što se mislilo.'

Tijekom deset godina iskopavanja arheolozi su otkrili 1300 kamenih artefakata - oštrih ljuski, čekića i jezgri, izrađenih pažljivim udaranjem kamenja prikupljenog iz riječnih korita. Alati pripadaju tehnologiji znanoj kao oldowan, najstarijoj poznatoj metodi izrade kamenih alata.

Prema dr. Danu Palcu Rolieru sa Sveučilišta u São Paulu, koji je sudjelovao u istraživanju, nalazi pokazuju visok stupanj vještine. 'Ovi su ljudi bili izuzetno pronicljivi geolozi. Znali su prepoznati najbolji materijal, a njihovi alati su toliko oštri da se na neke možemo porezati i danas', rekao je za BBC.

Geološki dokazi pokazuju da su ti alati pomogli drevnim stanovnicima preživjeti dramatične klimatske promjene, odnosno prijelaz s močvarnih krajolika na suhe travnjake i polupustinje. Umjesto da se fizički prilagođavaju novim uvjetima, koristili su tehnologiju kao oblik prilagodbe, pronalazeći načine na koje doći do hrane, uključujući meso i korijenje biljaka.

'Tehnologija im je omogućila da opstanu - nisu morali mijenjati svoja tijela, nego način na koji pronalaze hranu', objašnjava dr. Rolier. Na nalazištu su pronađeni i tragovi kostiju životinja s rezovima, što pokazuje da su kameni alati korišteni za rezanje mesa i lomljenje kostiju.

U pitanje dovedene dosadašnje tvrdnje

Prije 2,75 milijuna godina to područje naseljavali su rani predstavnici ljudskog roda s relativno malim mozgom, a vjerojatno su živjeli uz svoje pretke, australopiteke, s većim zubima i mješavinom majmunskih i ljudskih obilježja. Nalazi iz Namorotukunana time dovode u pitanje dosadašnje tvrdnje da je stalna upotreba alata započela tek između 2,4 i 2,2 milijuna godina, kad su se pojavile vrste s većim mozgom.

'Do sada se smatralo da su se alati razvili kako bi omogućili prehranu većeg mozga. Ali ovdje vidimo dokaze o alatima prije nego što se povećala veličina mozga', ističe prof. Braun.

Zaključak istraživanja sugerira da su prvi ljudi bili inovatori daleko prije nego što se to pretpostavljalo te da za njihov opstanak nije zaslužna samo biološka evolucija, već i tehnologija koju su koristili. 'Vjerojatno smo ozbiljno podcijenili sposobnosti tih ranih ljudi. Korijene naše prilagodljivosti pomoću tehnologije sada možemo pratiti unatrag sve do prije 2,75 milijuna godina, a možda i ranije', zaključuje Braun.