Estonija je već desetljećima primjer zemlje koja je pretvorila digitalizaciju u temelj svog identiteta. Dok se mnoge države i dalje bore s papirologijom i zastarjelim sustavima, ova baltička zemlja, iz koje su potekli Skype i Bolt, gotovo je u potpunosti preselila svoj javni sektor na internet
'Kad se vratite u devedesete, u razdoblje u kojem smo ponovno stekli neovisnost, mi smo doslovno krenuli od nule i digitalizirali cijelu zemlju. U Estoniji je gotovo sve online', izjavio je estonski predsjednik Alar Karis za Newsweek. 'Navikli smo na nove tehnologije i naučili ih upotrebljavati u svoju korist.'
vezane vijesti
Glasanje putem mobitela i transparentna država
Digitalizacija u Estoniji nije ostala na e-upravi i e-zdravstvu te građani već godinama glasaju na izborima pomoću svojih mobilnih uređaja, što je ideja koja mnogim državama diljem svijeta i dalje djeluje nezamislivo, osobito u ozračju političkih sporova o izbornoj sigurnosti.
Karis, koji je prije politike radio kao molekularni genetičar, naglašava da digitalni sustavi donose višestruke koristi – od uštede javnog novca do povećane transparentnosti. 'Digitalizacija sve čini transparentnim. Manje je korupcije i, naravno, štedimo novac', kaže, dodajući: 'Procjene govore da nam digitalno glasanje godišnje uštedi oko dva posto BDP-a i dva do tri tjedna rada.'
Danas su gotovo sve estonske državne usluge dostupne online, a više od polovice građana redovito koristi sustav elektroničkog glasanja i-Vote.
Jedna od najinovativnijih zemalja
Estonija, poznata po svojoj digitalnoj upravi i tehnološkoj otvorenosti, postala je jedno od najinovativnijih društava u svijetu. Prema Globalnom indeksu inovacija za 2025. godinu, zauzela je visoko 16. mjesto, potvrđujući status jednog od vodećih europskih centara znanosti i tehnologije.
Članica je brojnih međunarodnih znanstvenih organizacija, uključujući CERN, Europsku svemirsku agenciju (ESA), Euratom i UNESCO. Nacionalna akademija znanosti – Estonska akademija znanosti – koordinira razvoj istraživanja i suradnju s europskim institucijama, a Nacionalni institut za kemijsku fiziku i biofiziku provodi temeljna i primijenjena istraživanja iz područja prirodnih znanosti.
Estonija u istraživanje i razvoj ulaže oko 1,5 posto BDP-a, nešto manje od europskog prosjeka, ali s iznimnim rezultatima u primjeni znanja i digitalnih tehnologija.
Od Skypea do jednoroga
Još od 1990-ih, kroz program Tiigrihüpe ('Tigrov skok') Estonija je sustavno razvijala informacijske tehnologije i digitalnu infrastrukturu. Danas se smatra jednom od najpovezanijih država Europe, s gotovo potpunom digitalizacijom javne uprave i sustavom koji funkcionira bez papira.
Program e-rezidencije, pokrenut 2014. godine, omogućuje strancima pristup estonskim digitalnim uslugama i otvaranje tvrtki iz bilo kojeg dijela svijeta. Zemlja ima i najviši omjer startupova po glavi stanovnika na svijetu – gotovo jedan startup na tisuću stanovnika – a među njima su globalno poznate tvrtke poput Skypea, Bolta, Wisea, Fortuma i GrabCAD-a. Do početka 2022. godine Estonija je imala više od 1200 aktivnih startupova, uključujući sedam jednoroga.
Pogled prema svemiru
Država se posljednjih godina snažno uključila i u svemirska istraživanja. Nakon potpisivanja sporazuma o suradnji s Europskom svemirskom agencijom 2007., postala je njezina punopravna članica 2015. godine. U suradnji s ESA-om sudjelovala je u projektima poput misije Gaia, a posebno se istaknula lansiranjem istraživačkih satelita ESTCube-1 (2013.) i ESTCube-2 (2023.).
Svemirska istraživanja u zemlji koordinira Opservatorij u Tartuu, jedno od najvažnijih središta za astrofiziku u regiji.
Estonija je, osim toga, prva država na svijetu koja sponzorira genetsko testiranje građana s ciljem prevencije bolesti povezanih s genetskim čimbenicima, poput dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. U pilot-projektu, koji obuhvaća 100.000 građana, vlada planira pružati personalizirane preporuke za zdrav način života temeljene na DNA analizi.
Stalni kibernetički napadi za koje je sustav spreman
Naravno, s digitalizacijom dolaze i novi rizici. Kibernetička sigurnost i politizacija digitalnog glasanja ostaju najčešće brige građana, no Estonija ih rješava redovitim sigurnosnim revizijama i testovima ranjivosti. 'Spremni smo jer se kibernetički napadi događaju 24 sata dnevno. Znamo odakle dolaze – ne samo iz Rusije, već iz cijelog svijeta. Stalno ulažemo u sigurnost', ističe Karis.
Predsjednik je usporedio estonski pristup s kineskim, napominjući da su obje zemlje u protekla tri desetljeća potpuno promijenile svoj odnos prema tehnologiji, ali iz različitih polazišta.
'Kina nije krenula od nule, nego je u početku kopirala sve, a onda obrazovala svoje ljude, slala ih na najbolja sveučilišta svijeta i sada ih vraća doma. Sada su oni ti koje drugi pokušavaju kopirati', rekao je Karis. 'Poanta je u tome da moramo držati oči otvorene i učiti od drugih, bez stigmatizacije. Ako imate vođu koji razumije napredak, promjene se mogu vrlo brzo dogoditi.'
Umjetna inteligencija ulazi u estonske škole
Digitalna transformacija u Estoniji ne staje, a sada se širi i na obrazovanje. Predsjednik Karis pokrenuo je inicijativu 'AI Leap', a ona uključuje uvođenje prilagođene verzije ChatGPT-ja u škole. 'Sve škole i nastavnici dobivaju ChatGPT prilagođen obrazovanju. Prvo educiramo učitelje, a zatim učenike, jer AI je već svuda oko nas, ne možete ga ignorirati', kaže.
Upotreba AI-a u nastavi nije obavezna, ali je dostupna svima. 'Učitelji sami odlučuju koliko i kako će ga koristiti. Upotrebljavamo različite udžbenike, tehnologije i pristupe', kaže Karis, priznajući da svaka nova tehnologija izaziva strah, podsjećajući na prve rasprave o genskom inženjeringu sedamdesetih godina, kada su znanstvenici u Kaliforniji raspravljali o etici i rizicima manipulacije genima.
'Tehnologija uvijek ima svoje granice. Ima brzu fazu razvoja, a zatim dođe do zasićenja, kad uvedemo pravila i regulative. Tada se naviknemo i vidimo prednosti. Vjerojatno će se isto dogoditi i s umjetnom inteligencijom', zaključio je estonski predsjednik.
