Prema novoj verziji, skeniranje privatnih poruka i datoteka više ne bi bilo obvezno za pružatelje usluga, već 'dobrovoljno', što bi značilo da bi platforme same odlučivale hoće li pretraživati privatne komunikacije korisnika u potrazi za 'osjetljivim materijalom'.

>>Domaći stručnjaci: Ne igrajte se kontrolom chata! To znači kraj anonimnosti na internetu<<

No bivši zastupnik Europskog parlamenta i dugogodišnji aktivist za zaštitu privatnosti Patrick Breyer upozorava da je riječ o kozmetičkoj promjeni koja i dalje zaobilazi ključne zaštitne mehanizme i otvara vrata masovnom nadzoru. 'Umjesto općeg nadzora privatnih poruka, Danska sada predlaže da pretraživanje bude dobrovoljno. No to je tek zadržavanje postojećeg stanja, ne stvarna zaštita privatnosti', napisao je Breyer, prenosi Euronews.

Podsjetimo, sredinom listopada Europska unija je odgodila glasanje o prijedlogu Uredbe o sprečavanju i borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu, nakon što je Danska, kao predsjedateljica Vijećem EU-a, povukla točku s dnevnog reda sastanka ministara pravosuđa i unutarnjih poslova.

Prijedlogu su potporu dali Hrvatska, Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Litva, a Njemačka je ostala pri čvrstom protivljenju i time blokirala većinu potrebnu za njegovo usvajanje.

Breyer upozorava na tri glavne opaske u novom prijedlogu. To se odnosi na zaobilaženje sudskog naloga – i dalje se ignorira stav Europskog parlamenta da samo sudovi mogu odobriti pristup privatnim komunikacijskim kanalima, što je, smatra Breyer, temeljna garancija privatnosti građana koju Europska komisija i Vijeće pokušavaju zaobići.

Nadalje, tu je zabrana aplikacija za mlađe od 16 godina. Prema članku 6. prijedloga, djeci mlađoj od 16 godina bilo bi zabranjeno instalirati aplikacije poput WhatsAppa, Telegrama, Snapchata ili X-a, navodno radi zaštite od online zlostavljanja i groominga (vrbovanje). No Breyer upozorava da iskustvo Ujedinjenog Kraljevstva pokazuje da tinejdžeri lako zaobilaze takva ograničenja putem VPN-a, što dovodi u pitanje učinkovitost mjere.

I zadnje je kraj anonimne komunikacije. Članak 4(3). danskog prijedloga efektivno bi zabranio anonimne račune. Korisnici bi morali potvrditi identitet osobnom iskaznicom ili biometrijom, što, prema Breyeru, 'ozbiljno ugrožava privatnost novinara, aktivista i zviždača koji ovise o anonimnim kanalima komunikacije'.

'Dobrovoljno' koje to nije

Osim toga, Breyer upozorava na poznati europski mehanizam 'dobrovoljnih kodeksa ponašanja', kojima se tvrtke formalno ne obvezuju, ali trpe pritisak institucija ako ne pristanu na njih. U praksi, to 'dobrovoljno' lako preraste u de facto obvezno skeniranje poruka, bez ikakve zakonske transparentnosti ili sudskog nadzora.

'Dobrovoljno u Europi često znači pod pritiskom', piše Breyer. 'Odbijanje sudjelovanja u takvim kodeksima može dovesti do strožeg postupanja regulatora, čime se tvrtke praktično prisiljavaju na nadzor korisnika.'

Prijedlog Danske, zaključuje Breyer, ne uklanja glavne rizike 'kontrole chata', nego ih 'maskira'. Ako bi bio usvojen, mogao bi dovesti do zabrane anonimnog dopisivanja, ograničenja pristupa digitalnim komunikacijama za mlade i slabljenja neovisnih mehanizama sudske kontrole.

'Europski parlament jasno je poručio: pristup privatnim komunikacijama mora odobravati sud, a ne algoritam. Ako taj standard padne, padat će i povjerenje građana u digitalnu Europu', upozorava Breyer.