NOVI REŽIM

Velika promjena u Arktičkom oceanu iznenadila znanstvenike

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 13.07.2020 12:38
  • Objavljeno 13.07.2020 u 12:38
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Science Photo Library / Sciencephoto / Profimedia

Broj fitoplanktona eksplozivno je porastao i tijekom zadnjih deset godina od ledenjaka preuzeo primat po preuzimanju ugljik-dioksida iz atmosfere

Znanstvenici pri Sveučilištu Stanford otkrili su neočekivanu promjenu u Arktičkom oceanu.

Broj fitoplanktona, sićušnih algi na dnu prehrambenog lanca pri čijem se vrhu nalaze kitovi i polarni medvjedi, eksplozivno je porastao i tijekom zadnjih deset godina od ledenjaka preuzeo primat po preuzimanju ugljik-dioksida iz atmosfere.

Rezultati istraživanja, koji daju naslutiti drastične promjene u dijelu svijeta koji se brže zagrijava od ostalih, objavljeni su u časopisu Science.

Istraživanje je bilo fokusirano na neto primarnu proizvodnju (NPP), mjeru brzine kojom biljke i alge pretvaraju sunčevo svjetlo i ugljik dioksid u šećere koje ostali sudionici prehrambenog lanca mogu jesti.

O toj brzini ovisi koliko će biti hrane za sve koji jedu alge (time i one koji se hrane njima, pa tako do kraja lanca), ali i koliko će ugljik-dioksida iz atmosfere biti povučeno u ocean.

Rezultati su pokazali kako je razina NPP-a na Arktiku porasla 57 posto od 1998. do 2018. godine, što je dosad nezabilježen porast za oceane općenito. Ali, iznenađenjima tu nije bio kraj.

Poput guste juhe

Porast je isprva bio povezivan s povlačenjem ledene površine. No, zbog nedavne povećanja količina biomase fitoplanktona ta je razina nastavila rasti i nakon što je topljenje leda usporeno oko 2009. godine.

Drugim riječima, mikroskopske alge nekad su metabolizirale više ugljika na Arktiku jer su zbog klimatskih promjena na raspolaganju imale više otvorenog mora i dulje sezone za rast. Sad su više koncentrirane, poput guste juhe od algi.

Svjetlo i hranjive tvari ključni su elementi za rast algi. Ali, njihova dostupnost ovisi o nizu čimbenika, zbog čega se znanstvenici ne slažu u procjenama koliko dugo bi rast mogao trajati i kolike bi razine mogao dosegnuti.

Koristeći ogromne količine novoprikupljenih podataka putem satelita i izravnih terenskih mjerenja, kao i novih algoritama za procjenu koncentracije fitoplanktona, tim sa Stanforda našao je dokaze u prilog tezi kako nastavak rasta možda više nije toliko ograničen hranjivim tvarima koliko se dosad mislilo.

Moguće je također kako više hranjivih tvari pristiže iz drugih oceana, kao i iz dubina Arktičkog oceana, ali i kako ulogu igra i ranije topljenje leda no inače.

Više fitoplanktona znači više hrane za životinje. No, problem je što su se arktičke životinje prilagodile životu u ledenim uvjetima i teško se nose s povlačenjem leda.

Također, povećanje biomase fitoplanktona neće značajno pomoći u smanjenju razine ugljik-dioksida u atmosferi, piše Phys.org.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!