NIJE DOVOLJNO

Zbog pandemije razina ugljik-dioksida u zraku je najmanja u zadnjih 14 godina

20.05.2020 u 09:52

Bionic
Reading

Najveći udio u smanjenju emisija ugljik-dioksida dolazi zbog smanjenja proizvodnje općenito i proizvodnje električne energije te prijevoza, s iznimkom zrakoplovne industrije

Količina ugljik-dioksida koju svakodnevno generira ljudska vrsta diljem svijeta pala je tijekom travnja za 17 posto u odnosu na dnevni prosjek tijekom 2019. godine.

Do oštrog pada došlo je uslijed širenja pandemije koronavirusa, navedeno je u rezultatima istraživanja objavljenog u časopisu Nature Climate Change. Zadnji put je ta razina bila tako nisko 2006. godine.

Najveći udio u smanjenju emisija ugljik-dioksida dolazi zbog smanjenja proizvodnje općenito i proizvodnje električne energije te prijevoza, s iznimkom zrakoplovne industrije. Ta je industrija zabilježila pad emisija za 60 posto, ali ukupno gledano ima daleko manji utjecaj na klimu nego druge industrije.

Ali, emisije neće dugo biti na tim razinama jer je pad rezultat izvanrednog stanja i izolacije. Također, taj pad nije dovoljan kako bi klimatske promjene bile usporene. Za to su potrebne sustavne promjene i dugoročne izmjene navika.

Ukupne emisije za ovu godinu vjerojatno će zabilježiti tek skroman pad, ovisno o tome koliko će mjere izolacije potrajati.

Godišnji pad emisija do sedam posto

Vrate li se do sredine lipnja na razine zabilježene prije izbijanja globalne zdravstvene krize, pandemija će smanjiti zagađenje na godišnjoj razini za oko četiri posto. Ostanu li mjere izolacije djelomično na snazi do kraja godine, što zdravstveni stručnjaci preporučuju, mogli bi dosegnuti smanjenje od sedam posto.

Slične je procjene iznijela i Međunarodna energetska agencija, u kojoj očekuju pad od oko osam posto. To nije puno uzme li se u obzir kako se ugljik-dioksid gomila u atmosferi, gdje se može zadržati stotinama, pa i tisućama godina. Stoga razina topline koja ostaje zarobljena u atmosferi i dalje raste.

Ne poduzme li se nešto, emisije bi mogle ne samo vratiti se na razine prije krize, već ih i nadmašiti. Slično se dogodilo nakon financijske krize 2008. godine.

No, sustavni pad do četiri do sedam posto svake godine - uslijed uvedenih promjena ponašanja i poslovanja - približio bi nas ostvarenju ciljeva iz Pariškog sporazuma o klimi, koji predviđa smanjenje emisija na blizu nuli do sredine ovog stoljeća, piše Verge.