'Priče iz davnina' okupile su neke od najpoznatiji gejming developera u zemlji i brojne veterane industrije prisjetivši se najvećih trenutaka u najranijoj povijesti hrvatske digitalne zabave
Bogata povijest hrvatske industrije videoigara seže dalje od Serious Sama i SCUM-a. Najnovija izložba koja u centralni fokus stavlja poznatije i nešto manje poznate videoigre napraljene u Lijepoj Našoj započeta je specijalnim eventom 28. siječnja u Kaptol Boutique Cinema.
Od kućnih računala i entuzijastičnih početaka do prvih profesionalnih i komercijalno uspješnih projekata, ovaj je događaj posjetiteljima i uzvanicima pružio jedinstven uvid u važan, ali često zanemaren dio hrvatske kulturne baštine koji sada konačno dobiva prostor i pažnju kakvu zaslužuje u obliku izložbe u Muzeju povijesti videoigara.
'Ova izložba i panel organizirani su dijelom i zato jer su nas mnogi pitali zašto nemamo eksponat o povijesti hrvatskih videoigara. Iskreno, kad smo gledali kroz hrvatske tiskovine i neke bilješke vezane uz temu, dosta smo često nailazili na netočne tvrdnje, što nas je dodatno potaknulo da napravimo izložbu i ovako okupimo ključne ljude ranog hrvatskog gejminga' rekao je osnivač Muzeja povijesti videoigara Damir Šlogar.
U programu su pored Šlogara sudjelovali Damir Muraja, pionir računarstva i autor prve hrvatske svjetski uspješne videoigre Kung Fu, Janko Mršić-Flogel, znanstvenik, poduzetnik i tvorac videoigara u osamdesetima te Admir Elezović, art direktor u Croteamu, najpoznatijem domaćem gaming studiju.
vezane vijesti
'Ovakva tema definitivno zaslužuje veću pažnju zato jer je razvoj igara u sedamdesetima i osamdesetima bio puno složeniji nego što mnogi misle' komentirao je Muraja. 'U to doba kad bi nekom rekao da se baviš izradom videoigara čudili bi se kad bi uopće spomenuo ideju pisanja videoigara'. Kad je stigao ček iz Engleske, prigovori bi prestali' prisjetio se sa šalom.
Mršić-Fogel se nadovezao 'Nama kao petnaestogodišnjacima, dvanaestogodišnjacima razvoj igara nije bio dio dokolice, doslovce smo dobili računalo za koje nitko nije pisao videoigre, pa smo odlučili to napraviti sami'.
Nakon panela je dodijeljena prva nagrada muzeja za životno djelo. Dobitnik je Branimir Makanec, osnivač Multimedijalnog centra u Zagrebu. Nagradu je u njegovo ime preuzeo njegov sin Julije Makanec. 'Hvala vam u ime tate' zahvalio se Makanec te nadodao 'ne znam koliko vas je odavdje dolazilo u multimedijalni centar, ali znam da je osjećaj kao kad si na fakultetu - ili znaš nekog iz viđenja, ili po imenu'.
Izložba otvorena u Muzeju povijesti videoigara rezultat je višegodišnjeg istraživanja, razgovora s ključnim osobama te sustavnog prikupljanja eksponata i građe, a po prvi put donosi cjelovit pregled razvoja hrvatskih videoigara. Za javnost će biti otvorena od 29. siječnja 2026. te će biti dio stalnog postava Muzeja povijesti videoigara.
