Prema dostupnim informacijama, dva Amazonova podatkovna centra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima pogođena su dronovima 1. ožujka, a treći centar u Bahreinu oštećen je krhotinama nakon obližnjeg napada. Odgovornost za to preuzela je iranska Revolucionarna garda (IRGC) izjavivši da je cilj bio utvrditi ulogu tih centara u, kako tvrde, potpori vojnim i obavještajnim aktivnostima protivnika.

Amazon nije dodatno komentirao napade, ali je za Euronews uputio na svoju stranicu za praćenje statusa usluga. Do 11. ožujka nekoliko njegovih servisa i dalje je bilo nedostupno za korisnike u UAE-u i Bahreinu ili su zabilježeni poremećaji u radu.

Analitičari smatraju da bi ovo mogli biti među prvim poznatim fizičkim napadima na podatkovne centre, objekte koji su ključni za funkcioniranje digitalne ekonomije. 'Vrlo je vjerojatno da će podatkovni centri u budućnosti biti meta napada', rekao je Vincent Boulanin, direktor programa za upravljanje umjetnom inteligencijom pri Štokholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI).

Takvi centri omogućuju rad umjetne inteligencije jer osiguravaju računalnu snagu, pohranu podataka i brzu internetsku infrastrukturu potrebnu za treniranje i rad AI modela. 'Podatkovni centri su ključni gradivni element nacionalnih AI kapaciteta i mogu se smatrati kritičnom infrastrukturom', upozorio je Boulanin.

Napadi na njih stoga mogu imati široke posljedice za civilni sektor, ali i za vojsku, jer se AI sustavi sve češće koriste u vojnim operacijama.

Prema mišljenju stručnjaka, najveći rizik nose tzv. podatkovni centri velikih tehnoloških kompanija poput Microsofta, Google Clouda i Amazon Web Servicesa. Takvi objekti često sadrže najmanje 5000 servera i mogu se prostirati na milijunima četvornih metara.

Meta napada može biti i infrastruktura tvrtki koje razvijaju umjetnu inteligenciju, poput OpenAI-a ili Anthropica, osobito ako napadači žele pogoditi podatkovne kapacitete povezane s američkom vojskom.

Zaštićeni na tlu, ranjivi iz zraka

Sigurnosni stručnjaci ističu da su podatkovni centri uglavnom dobro zaštićeni od fizičkih upada – imaju ograde, nadzor, zaštitare i sustave za otkrivanje provale – ali da se do sada nije ozbiljno razmatrala prijetnja od zračnih napada. 'Većina centara ima vrlo snažnu zaštitu na tlu, ali nisu projektirani za scenarij u kojem država ispaljuje rakete ili šalje dronove', rekao je James Shires, suvoditelj britanskog think tanka Virtual Routes.

No u hijerarhiji potencijalnih meta oni često nisu prvi izbor. Rafinerije, naftna polja ili postrojenja za desalinizaciju vode obično su strateški važniji ciljevi, a velike tehnološke kompanije pokušavaju smanjiti rizik organiziranjem podatkovnih centara u tzv. zone dostupnosti, više fizički odvojenih objekata u istoj regiji.

Takav sustav omogućuje da se, u slučaju napada ili tehničkog kvara, obrada podataka preusmjeri na druge centre, čime se izbjegava potpuni prekid usluge. 'Ako jedan podatkovni centar prestane raditi ili mora smanjiti kapacitet zbog napada, obrada podataka može se preseliti u drugi objekt u istoj regiji', objasnio je Shires.

Ograničenje takvog sustava mogu biti pravila lokalizacije podataka, prema kojima određene države zahtijevaju da se informacije o njihovim građanima pohranjuju unutar nacionalnih granica.

Moguća zaštita – međunarodni sporazumi ili raketna obrana

Stručnjaci navode dva potencijalna rješenja za smanjenje rizika: međunarodne sporazume koji bi zabranili napade na podatkovne centre ili jačanje njihove vojne zaštite, no dogovor o zabrani napada na takvu infrastrukturu nije vjerojatan, osobito ako su sukobljene strane spremne gađati i drugu kritičnu infrastrukturu.

Druga opcija je uključivanje podatkovnih centara u sustave protuzračne obrane, poput izraelskog Iron Domea, koji presreće rakete i dronove.

Sjedinjene Države trenutno razvijaju sličan nacionalni sustav obrane nazvan Golden Dome, a on bi trebao presretati hipersonične, balističke i krstareće projektile te dronove.

Posljedice za digitalnu ekonomiju

Napadi bi mogli imati dugoročan utjecaj na ulaganja u digitalnu infrastrukturu na Bliskom istoku. 'Investicije u podatkovne centre planiraju se za idućih deset godina, a svaki događaj poput ovoga značajno povećava rizik ulaganja', upozorio je Shires.

U Ujedinjenim Arapskim Emiratima trenutno ima oko 35 podatkovnih centara, a tržište je prije napada trebalo snažno rasti – s procijenjenih 3,29 milijardi dolara u 2026. na oko 7,7 milijardi dolara do 2031. godine.

Taj rast potiču i ulaganja velikih američkih tehnoloških kompanija, poput OpenAI-a i Microsofta, koje u regiji razvijaju infrastrukturu za umjetnu inteligenciju. No napadi na podatkovne centre mogli bi dovesti u pitanje ambiciozne cloud i AI strategije gospodarstava zaljevskih zemalja.