AI je pretvorio memorijske čipove u jednu od najvrjednijih roba na svijetu, ali sve je više analitičara koji upozoravaju da bi golema ulaganja najvećih proizvođača mogla ponovno dovesti do zasićenja tržišta. Ako potražnja za umjetnom inteligencijom oslabi, industriji prijeti novi ciklus pada cijena i profita
Nakon godina snažnog rasta optimizam na tržištu memorijskih čipova počinje slabjeti te sve više investitora strahuje da bi rekordna ulaganja mogla dovesti do novog viška ponude.
Od vrhunaca u lipnju dionice južnokorejskog Samsunga pale su oko trećine, unatoč boljim poslovnim rezultatima od očekivanih. Dionice SK Hynixa izgubile su pak gotovo 40 posto vrijednosti dok je američki Micron oslabio više od 30 posto, piše Financial Times.
Hoće li eksplozivna potražnja za memorijskim čipovima potrebnima za podatkovne centre umjetne inteligencije opravdati rekordna ulaganja u nove proizvodne kapacitete ili će tržište ponovno završiti s viškom ponude?
Ulaganja kakva industrija još nije vidjela
Najveći proizvođači memorijskih čipova ulažu iznose bez presedana.
SK Hynix planira udvostručiti proizvodne kapacitete u sljedećih pet godina te ih utrostručiti do 2034. godine. Tvrtka je najavila ulaganja vrijedna oko 1100 bilijuna južnokorejskih vona (oko 739 milijardi dolara), uključujući četiri nove tvornice DRAM memorije u Yonginu, proširenje pogona za flash memoriju u Cheongjuu te razvoj novog klastera poluvodiča na jugozapadu zemlje.
Samsung Electronics planira do 2040. godine uložiti oko 2100 bilijuna vona (oko 1,4 bilijuna dolara) u svoje proizvodne pogone u Južnoj Koreji, iako još nije objavio koliko će od toga biti namijenjeno memorijskim čipovima, a koliko proizvodnji čipova za druge tvrtke.
Svoj investicijski ciklus nastavlja i Micron najavivši više od 250 milijardi dolara ulaganja u SAD-u do 2035. godine. Nova proizvodnja planirana je u saveznim državama Idaho, New York i Virginia, uz dodatna ulaganja u Japanu i Indiji.
Oklada na umjetnu inteligenciju
Sva ta ulaganja temelje se na pretpostavci da će podatkovni centri za umjetnu inteligenciju još godinama snažno povećavati potražnju za memorijskim čipovima, no profesor Kwon Seok-joon sa Sveučilišta Sungkyunkwan u Seulu upozorava da bi se ta računica mogla pokazati pogrešnom.
'Proizvođači pretpostavljaju da će ulaganja u AI podatkovne centre ostati snažna još dvije ili tri godine. Ali ako se pokaže da ulaganja u umjetnu inteligenciju ne donose očekivane financijske povrate, potražnja za memorijom mogla bi naglo pasti', upozorava.
Dodaje da bi već 2028. ili 2029. godine tržište moglo ponovno biti preplavljeno memorijskim čipovima ako potražnja za umjetnom inteligencijom oslabi.
Među skeptičnima je i poznati američki investitor Michael Burry, koji je stekao svjetsku slavu zahvaljujući pravodobnom predviđanju financijske krize 2008. godine, objavivši da je u slučaju Microna riječ o tipičnoj cikličkoj kompaniji. 'Kada su vremena dobra, vrijednost dionice raste više nego što bi trebala. Kada dođu loša vremena, pada više nego što bi trebala', napisao je.
Zašto su memorijski čipovi postali ključni za AI?
DRAM memorija služi za kratkotrajnu pohranu podataka tijekom rada računala i danas predstavlja jedno od glavnih uskih grla u razvoju sustava umjetne inteligencije, a osobito su traženi HBM (High Bandwidth Memory) čipovi jer omogućuju iznimno brzu razmjenu podataka između memorije i AI akceleratora poput Nvidijinih procesora.
Potražnja za tim čipovima toliko je velika da su brojni veliki kupci sa Samsungom, SK Hynixom i Micronom potpisali višegodišnje ugovore o isporuci, često uz avansna plaćanja i unaprijed dogovorene minimalne cijene. Takvi ugovori trebali bi smanjiti ekstremne oscilacije koje desetljećima obilježavaju tržište memorijskih čipova.
Dio analitičara smatra da je današnja situacija bitno drukčija od prethodnih ciklusa. Daniel Kim iz investicijske banke Macquarie ističe da proizvodnja HBM memorije zahtijeva više silicijskih pločica nego klasični DRAM, a tehnološko povećanje gustoće memorije postaje sve složenije.
To znači da se ponuda ne može povećavati jednakom brzinom kao nekad, što bi moglo ograničiti rizik od velikog viška proizvodnje. Uz to, izgradnja novih kapaciteta traje godinama. Primjerice, SK Hynix je projekt nove tvornice u Yonginu najavio još 2019., a ograničena proizvodnja trebala bi započeti tek krajem 2027. godine.
Kina postaje ključni igrač
Najveća nepoznanica za cijelu industriju ostaje Kina. Kineski proizvođač ChangXin Memory Technologies (CXMT) ubrzano povećava proizvodnju i priprema izlazak na burzu kojim planira prikupiti gotovo 10 milijardi dolara za širenje.
Prema procjenama konzultantske kuće SemiAnalysis, CXMT će do kraja ove godine imati kapacitet proizvodnje oko 350.000 DRAM pločica mjesečno, gotovo jednako kao Micron, a do kraja 2028. mogao bi ih dosegnuti 500.000. Morgan Stanley procjenjuje da će Kina do 2028. godine činiti oko 30 posto svih novih proizvodnih kapaciteta za DRAM memoriju u svijetu, odmah iza Južne Koreje.
Profesor Kwon smatra upravo kinesku ekspanziju najvećim rizikom. 'Južnokorejske kompanije tvrde da će ulaganja prilagođavati tržišnim uvjetima, no mnogo će teže kontrolirati ponudu ako kineski CXMT bude širio proizvodnju brže nego što se očekuje', zaključuje.