U Srbiji ne prestaju polemike o tome što će biti sa zgradama Generalštaba nakon što je kompanija Jareda Kushnera 15. prosinca odustala od projekta izgradnje luksuznog kompleksa na tom mjestu. Pitanja koja se postavljaju jesu hoće li srpska vlada pokušati pronaći novog investitora za gradnju na toj lokaciji, postoji li mogućnost da se arhitekti koji se protive rušenju zgrada Generalštaba izbore za njihovu obnovu te riskira li Srbija plaćanje odštete Kushnerovoj kompaniji jer, po svemu sudeći, nije ispunila jamstva iz ugovora potpisanog 2024. godine.

Vučić bijesan nakon propalog posla

Podsjetimo, kako je tportal već pisao, nakon vijesti da se Trumpov zet povukao iz planiranog projekta izgradnje hotela Trump u Beogradu, a on je izazvao i prosvjede i optužnicu protiv ministra kulture Nikole Selakovića, oglasio se i predsjednik Srbije, prenosi Nova.rs.

'Ponosan sam na sve one koji su pokušali dovesti takvog investitora. Kampanjom i hajkom koja je provedena uspjeli smo sve uništiti. Kampanja počinje kao kampanja podrške blokatorskoj hajci jer je potrebno sve ocrniti, uništiti Srbiju, ostaviti je bez investitora i svega ostalog kako bi nestala s karte uspješnih zemalja. Izgubili smo iznimnu investiciju. Osobno ću se pobrinuti da svi koji su sudjelovali u nanošenju štete odgovaraju za to', rekao je Aleksandar Vučić. Dodao je da su danas Srbija kao zemlja i Srbi kao narod veliki gubitnici.

Arhitekt Miljan Salata za DW skreće pozornost na još jedno otvoreno pitanje, a to je ono koje se odnosi na 'drugog partnera u projektu'.

Tko je sada spreman ulagati na toj lokaciji?

'Koliko sam shvatio, riječ je o arapskom investitoru (Mohamed Alabar, odnosno njegova kompanija Eagle Hills) koji je prisutan i u projektu Beograd na vodi. Sada, bez PR štita koji je omogućavao američki partner i u kontekstu medijskog pritiska, upitno je koliko će taj drugi partner biti spreman ostati u projektu. Upitno je i, imajući u vidu istražne radnje, odnosno optužne prijedloge (u predmetu Generalštab), tko je sada spreman ulagati na toj lokaciji', upozorava Salata, član Udruženja arhitekata Srbije.

Unatoč tome, kaže da je siguran 'da se vlast neće zaustaviti na ovome i da će tražiti načine da nastavi projekt'. Vijest o odluci kompanije Jareda Kushnera objavljena je istoga dana u kojem je Javno tužiteljstvo za organizirani kriminal (JTOK) podnijelo optužni prijedlog protiv ministra kulture Nikole Selakovića, tajnice tog ministarstva Slavice Jelače, v. d. ravnatelja RZS-a Gorana Vasića i v. d. ravnatelja Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Aleksandra Ivanovića. Optuženi su za zloupotrebu službenog položaja i krivotvorenje službene isprave te, kako je naveo JTOK, 'u vezi s nezakonitostima prilikom skidanja svojstva kulturnog dobra sa zgrada Generalštaba'.

To je, osim odluke Kushnera da odustane od projekta, izazvalo bijes predsjednika Vučića te je izjavio da će podnijeti kaznene prijave protiv svih 'sudionika u uništenju (Kushnerove) investicije' – protiv pojedinaca iz policije i tužiteljstva te svih koji su pridonijeli 'ekonomskom podrivanju Srbije'.

Mogućnost plaćanja odštete

U medijima se spominje mogućnost da Srbija plati odštetu Kushnerovoj kompaniji u slučaju da je prekršila neko od jamstava iz ugovora, a jedno od njih jest da zgrade Generalštaba budu uklonjene u skladu sa zakonom. Je li to moguće, osobito ako se uzme u obzir to da je Generalštabu ukinut status spomenika kulture lex specialisom, za koji mnogi pravnici tvrde da je neustavan?

'Način na koji je izgledao pokušaj ukidanja svojstva kulturnog dobra Generalštabu predstavlja jedan od najvećih pravnih rizika za državu. Ako bi se utvrdilo da je odluka donesena protivno zakonu, bez poštovanja procedure i stručnih kriterija, odgovornost se ne bi mogla prebacivati na institucije zaštite, već isključivo na donositelje političkih odluka', ocjenjuje konzervatorica i nekadašnja zamjenica direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture Estela Radonjić Živkov. Salata najavljuje da će se, u slučaju da srpska vlada pronađe novog investitora, arhitekti suprotstaviti rušenju Generalštaba, između ostaloga, nastavkom angažmana u javnoj sferi.

'Stručne analize pokazale su da je nosiva konstrukcija stabilna i da je moguće provesti kombinaciju restauracije, rekonstrukcije i suvremene adaptacije, uz očuvanje autentičnih vrijednosti objekta', navodi Radonjić Živkov. Podsjeća i da su takvi zahvati 'standard u Europi i svijetu, osobito kada je riječ o objektima snažne simbolične, povijesne i arhitektonske vrijednosti'.